Mandić i njegovi stručnjaci su Černobil za našu ekonomiju

Piše Rasim Belko

Stručnjaci rekli, stručnjaci predložili. Mi slušamo stručnjake. Stručnjaci odobrili .

Do sada nije održana niti jedna konferencija za novinare federalnih štabova o epidemiji koronavirusa a da se neko od govornika nije pozvao na stručnjake. 

Mnogo krivice prebačeno je na ljude koje ne vidimo i koji se ne pojavljuju na konferencijama za novinare. Ali, zato na tim konferencijama imamo stalni trojac – Vjekoslav Mandić – Goran Čerkez – Davor Pehar.

Na pitanje zašto ne testirate masovnije odgovor je tako traže stručnjaci, zašto ovakav karantin – tako kažu stručnjaci, zašto ljude smještate u šatore umjesto da ih šaljete kućama u izolaciju – tako kažu stručnjaci. Kada ćete smanjiti restriktivne mjere – kada odluče stručnjaci. 

NE! Ovo je bila, uvjetno rečeno nagazna mina. Mjere su se uzburkale zbog Ustavnog suda, a ne zbog stručnjaka. I znatno promijenile kada su sitni diktatori shvatili da su provaljeni. 

Djeca i stariji konačno su ugledali svjetlost dana i dočekali slobodu. Iako svi znamo da je za to zaslužan Ustavni sud BiH, ovi iz štabova se ponovo pozvali na stručnjake. 

Naravno, stručnjake ni ovaj put nismo vidjeli. 

A bilo bi zanimljivo da već izlizane medijske face prepuste malo prostora tim stručnjacima, da njima postavimo pitanja i direktno, u prijenosu vidimo šta kažu. 

Jer, Vjekoslava Mandića, ministra zdravstva FBiH smo već upoznali, a nažalost upoznali se i s njegovim poznavanjem geografije. Od njega smo naučili da su nam Njemačka i UK susjedne države, da nas SZO hvali gdje god stigne, da je sve urađeno kako treba….

Od Mandića smo vidjeli i neke dodikovske manire. Poredio je čovjek broj oboljelih u entitetu FBiH i Njemačkoj. To ti je kao da porediš sarajevsku rječicu Tilavu s Temzom. 

Testovi i testiranja od početka su najzanimljiviji i najveći uzrok sporenja javnosti s federalnim ministrom zdravstva i štabovima ovog entiteta. 

SZO kaže testirajte, testirajte, testirajte. Federalni štabovi ponavljaju, nema potrebe. I onda, nakon reakcije javnosti uslijede nabavke stotina hiljada testova. I opet se ne testira masovno. 

Fale se s nekakvim prosjecima, mažu oči brojevima, a zapravo i dalje testiraju vrlo malo. 

Od 5. marta kada su u BiH zabilježeni prvi slučajevi zaraze koronavirusom Bosna i Hercegovina uradila je ukupno 29.130 testiranja. Kada se gleda statistika testiranja u odnosu na milion stanovnika BiH je izvršila 8.879 testova, podaci su stranice Worldometer. 

I danas su ljudi iz štaba pričali priču kako su pohvaljeni, kako oni rade dobro, kako je to dovoljan broj testova. 

No podaci ih odaju, govore drugačije, otkrivaju da naši štabovi lažu i na kraju, samo se nameće pitanje šta je s testovima. 

Jednim prilikom ministrica zdravstva TK Dajana Čolić kazala mi je da jedan test ispituje pet uzoraka. Dakle, samo od onih 150 hiljada nabavljenih testova naši STRUČNJACI mogli su testirati 750 hiljada uzoraka. 

Umjesto masovnog testirana odlučili su se na tiraniju prema svojim građanima i na nuklearnu katastrofu po bh. ekonomiju. Ekonomska radijacija njihovih odluka osjetit će se još godinama, a gladna usta bježati iz države trbuhom za kruhom. 

Svjesni svoje greške, ministar i njegovi štabovci porede nas sa zemljama koje također nisu testirale mnogo. Koriste se starim receptom manipulacije da dokažu kako su oni u pravu. Porede se s Hrvatskom i slavodobitno poručuju “evo i oni su testirali kao mi”. 

Pošto ministar ne voli da se poredi s “dalekim” zemljama i draže mu se porediti sa susjedima poput Njemačke usporedit ćemo i te podatke. 

Njemačka je na milion stanovnika testirala oko 30 hiljada uzoraka, a ukupno je obavljeno preko 2,5 miliona testova. 

U Sloveniji, s kojom se Mandić također poredio, na milion je testirano oko 25 hiljada uzoraka, a ukupno skoro 53 hiljade ljudi. Slovačka ima manje oboljelih i umrlih od koronavirusa nego BIH, a testirala je dvostruko više u odnosu na milion stanovnika. Kada je riječ o ukupnom broju testova u Slovačkoj ih je urađeno tri puta više nego u BiH.

Iako Mandić ne voli dalje od Evrope, uporedit ćemo i podatke jedne južnoazijske države s Bosnom i Hercegovinom. Riječ je o Kraljevini Butan, koja ima 770 hiljada stanovnika. 

U Butanu je oboljelo ukupno sedam ljudi, oporavilo se pet, aktivno oboljelih je dvoje. Nema mrtvih. I pored takvih podataka, Butan ima više testiranih na milion od Bosne i Hercegovine. 

Prema podacima Worldometer u odnosu na milion stanovnika Butan je testirao 13 hiljada uzoraka. Dakle poprilično više u odnosu na BiH. Iz svega proizilazi da tzv. korona zakon za ublažavanje posljedica pandemije na ekonomiju nikako ne bi smio da se zove tako.

Mnogo bi ispravnije bilo da se zakon zove ublažavanje posljedica odluka Mandića i stručnjaka tokom pandemije koronavirusa. 

Jer, politika Ministarstva zdravstva i Mandića na njegovom čelu je Černobil za ekonomiju Bosne i Hercegovine.

Patria