OHRABRUJUĆE NAJAVE NOVALIĆA ZA HAYAT: PENZIJE ĆE SE POVEĆATI, 85.000 DJECE ČEKA DOPLATAK! SPRIJEČILI SMO UDAR I ISKONTROLISALI CIJENE

O ekonomskim mjerama u Federaciji i aktuelnoj situaciji, u našoj emisiji ‘7 Plus’ Hayat TV-a razgovarali smo sa prvim čovjekom Federacije Bosne i Hercegovine, premijerom Fadilom Novalićem.

Teška godina iza nas, osim pandemije koronavirusa, prisutna je i kriza na političkoj sceni. Novalić je kazao kako je politička kriza u zemlji poprimila međunarodne razmjere, ali otežavajuća okolnost je i pandemija sa kojom se još uvijek borimo.

Kada je u pitanju rastuća inflacija u našoj zemlji, koja je poprilično zabrinjavajuća, Novalić je kazao kako je Vlada kontrolisala cijene u skladu sa mogućnostima i spriječila još veći udar.

Mi ograničenje marži nikad nismo ukinuli. One važe na 17 prehrambenin esencijalnih produkata koje su ograničene na osam posto. Gorivo je također ograničeno na šest feningi veleprodajna i 25 feningi maloprodajna. Sad sa ovim zakonom o električnoj energiji će se Vladi dati u ruke mehanizam da ako dođe do drastičnog poskupljenja struje da je može ograničiti. Bila je loša poljoprivredna godina s jedne, i pandemija s druge strane. Veliki problem predstavlja i međunarodna trgovina. Opravdan je revolt poslodavaca i privrednika kada je u pitanju električna energija, ali to je jedan legitiman način komunikacije. Problem je bio što Vlada nije imala mehanizam u svojim rukama da djeluje. Eskalacija cijena je tako velika da mi moramo ugraditi mehanizme u svoje zakone da ne ubijemo privredu. Moramo štititi privredu, ali i radna mjesta. Želimo da ostanemo nezavisni u energetskom smislu – navodi Novalić.

Potvrdio je kako je kruna ekonomskog oporavka to što imamo veći broj zaposlenih, nego što je to bilo prije pandemije.

Imamo situaciju koja je vrlo frustrirajuća sa zdravstvenog aspekta, a to je što se nismo riješili pandemije. Ekonomski smo se izvukli iz pandemije, jer smo premašili GDP za razliku od 2019. godine. Ekonomski bolje stojimo nego u 2019. godini. Jedina pozitivna stvar je što smo se naučili živjeti privredno sa pandemijom. Tu naročito govorim da je izvoz u Federaciji porastao preko milijardu maraka. Svi ekonomski parametri su bolji nego 2019. godine. To je sve zasjenjeno lošom političkom situacijom koja vlada. Trgovinski deficit iznosi šest milijardi, ali gledajući parametar pokrivenosti uvoza i izvoza, koji je godinama bio 56-58, a sad je on 65-67, to je vrlo značajno. Došlo je do porasta panedmijske potražnje i sada je to doživjelo renesansu. Svojim ekonosmkim mjerama smo održali performanse preduzeća, to daje rezultate – mišljenja je Novalić.

Kada je u pitanju koridor 5C i njegova izgradnja, premijer Federacije je kazao da je to najvažniji infrastrukturni projekat u Bosni i Hercegovini.

Ono što je karakteristika izgradnje 5C jeste to da se ne vidi koliko se radi. Zapali smo u dionice koje nisu vidljive, nisu pored M17, neprohodan je teren. Na jugu smo na Ivan sedlu, otvaramo pitanje tunela Prenj, jednog od najvećih u Evropi. Na sjeveru, sve osim jedne male dionice oko Nemile je u predugovoru i bit će ugovorene do kraja proljeća. Koridor od Sarajeva prema sjeveru će biti izgrađen do kraja 2024. godine. Sljedeća godina je ključna za jug. Do proljeća 2023. godine sav koridor će biti ugovoren prema jugu, a izgradnja će biti gotova do 2028. godine. Promijenili smo odnos prema autocestama. Napadamo kompletan koridor, želimo da ga uradimo i da do 2028. godine bude završen, i to do 2028. godine prema najlošijim predviđanjima – objašnjava Novalić.

Što se tiče situacije u kojoj se nalaze rudari, Novalić je naveo kako se to sve dešava u vrijeme najveće svjetske i globalne krize.

To je trusno vrijeme i područje za krize i takve događaje. Eskalirao je problem sa rudarima, možda je trebao prošle godine. Problemi se nakupljaju 25 godina i nije bilo snage ni u Elektroprivredi, ni u rudnicima da se to riješi, ali ni volje u garniturama Vlade da se taj problem počne sistemski riješavat. Loša je komunikacija između rudara i Elektroprivrede, tada se Vlada uključila kao neki moderator. Donijeli smo zaključke i oni će popraviti situaciju u rudnicima – navodi Novalić.

Kada su u pitanju penzioneri i njihov status, Novalić je istakao kako je Vlada stabilizirala penzioni fond, ali da je time ograničena mogućnosti pomoći penzionerima, obzirom da se zakonom nije moglo predvidjeti kriza i pandemija.

Predali smo na Parlament izmjenu članova koji regulišu takva stanja da možemo vanredno pomoći po zakonu. Mi smo svojim odlukama donijeli dvije uredbe kojom smo potpomogli penzionere od 150-170KM. Sada smo to predali na Parlament, time bi došlo do izmjene zakona i povećanje ne bi morali činiti uredbom, nego bi se to zakonski moglo predvidjeti bez kršenja pravila. Time bi imali usklađivanje penzija kako redovno, tako i vanredno, ako se usvoji ovaj član. Redovno će biti prilično izdašno, obzirom da redovnom povećanju penzija učestvuju dvije stvari, BDP, koji će rasti minimalno 5 posto, što je najbolji ekonomski rast od rata do danas, i rast cijena koji je nažalost također velik. Naš zakon kaže da se to dvoje zbroji i podijeli sa dva. Time dobijamo povećanje penzija, koje će biti 5 posto samo redovno, ali i vanredno u nekom iznosu. Nismo imali zakonski da penzionerima damo više od 50 KM za mjesec decembar, zato je sada to otišlo na parlament – objašnjava Novalić.

Novalić je kazao kako je novi zakon definirao zaštitu penzionog fonda, te da ga je ubacio u budžet.

Nevažno je za penzionere koliko će radnika radit, to je posao Federacije. Penzioni zakon je u budžetu, on je budžetski izdatak i Vlada mora po zakonu servisirat penzioni fond. To je nulti prioritet u budžetu Federacije. To je najveći kvalitet za penzionere. Budžet time garantira penziju, i to smo uradili zbog toga ako bi u narednom periodu penzioni sistem bio ranjen – smatra Novalić.

Novalić je još jednom spomenuo i veliki problem odlaska mladih ljudi, te smatra da je to neminovna činjenica, ali i regionalni problem.

To nama nije utjeha. Da biste riješili problem, morate znati uzroke. Angažirali smo Akademiju nauka BiH, koja je napravila dvije knjige i crpila podatke država u koje naši građani idu. Nas su zanimale dvije stvari: koliko ljudi ide i gdje idu. Na osnovu analiza se vidjelo da veliki broj ljudi ide, međutim samo privremeno, ali se vraćaju. 2018. godine je 51 hiljada ljudi otišlo, ali se 31 hiljada vratilo. Ono što nas je iznenadilo jeste da prvi razlog nije ekonomija, nego sigurnost i to nas je na neki način i deprimiralo. Mi imamo programe za mlade, imamo zapošljavanja, stanove i slično. Također dječiji doplatak, 85 hiljada djece će ove godine počet dobijati doplatak. Imamo ekonomski odgovor djelimično, međutim sigurnosni odgovor nemamo. To je prvi faktor odlaska. Odlaze informatičari, doktori, koji nemaju malu platu. Veliki problem, kojeg je teško riješit, obzirom da se pogoršava sigurnosna situacija – kazao je Novalić.

Dodao je kako je jedan od problema i prevelik broj administracije, ali i da je Federacije taj problem počela riješavat odavno.

Kantoni su povećali taj broj u zdravstvenom i obrazovnom sektoru za 5-6 hiljada, iako smo svi svjedoci da danas liječimo dosta manji broj ljudi, te da imamo dosta manje učenika. Naših 7 hiljada uposelnih koji rade u sudstvu, poreznoj i inspekciji je ništa u odnosu na 121 hiljadu u ostatku Federacije. Kantoni maksimalno generišu zapošljavanje, čak i kada za to nema potrebe i to iziskuje velike troškove – navodi Novalić.

Novalić se osvrnuo i na vakcinaciju stanovništva, te kritikovao sistem kazavši kako imamo problem u tome što još uvijek ne znamo tačan broj vakcinisanih.Nema nikakve sumnje da nam je procenat mali. Imali smo veliki problem sa nabavkom vakcina zato što je to pitanje skinuto sa državnog na naš nivo. Niko sa nama nije htio da pregovara, jer se nismo mogli identificirati kao država, što i nismo. Onda sam uputio 60 pisama namjere premijerima, predsjednicima, vladama, proizvođačima i neki su kanali profunkcionsisali. Došli smo u relativan velik suficit vakcina, a pri tome imamo slab broj vakcinisanih. Možda imate pravo neprimit vakcinu, ali nemate pravo zaraziti nečiju majku – smatra Novalić.

Kada su u pitanju blokade i opasne najave koje dolaze iz manjeg bh entiteta, Novalić je kazao da saradnja entiteta koja se odvija u ekonomskoj sferi funkcionira i sada.

Više nas frustrira što ne funkiconira onaj drugi dio. Ponašat ćemo se u skladu sa Ustavom i nadležnostima i mislim da je to najveći doprinos Federacije na stabilizaciji prilika u BiH. Najveći izazov u 2022. godini će biti politička kriza, ali u nekom smislu ona je u našim rukama, međutim tu je pandemija, koja je globalni problem – naveo je Novalić.

Na pitanje o mogućnosti neodržavanja izbora i insistiranju Čovića na Izbornom zakonu po njegovoj mjeri, Novalić je kazao kako po zakonu ne postoji tehnički mandat.Vlada postoji sve dok se ne formira druga, a vladu bira Parlament. Mi radimo dok Paralament ne kaže da imenuju novu vladu. Kada je u pitanju Čovićevo uslovljavanje, to je pitanje za Paralement i poštujući Paralement ćemo se ponašati sa svim tim odlukama – rekao je Novalić.

Za kraj, sa premijerom Novalićem smo razgovarali i o onom čime se premijer bavi van svog posla, a to je planinarenje.

Premijer Novalić je kazao kako je u početku htio sve to držati u privatnosti, ali da je sve to zahvaljujući društvenim mrežama isplivalo u javnost.

Moja strast je planinarenje. Ima i onoga „Upoznaj domovinu da bi je više volio“. Ja sam ovu domovinu prošao od Krajine do Trebinja. Smatram da je to najljepša „krpa“ ove zemlje na svijetu, toliko smo mali, a toliko je ljepote koncetrisano. Trebali su neki Arapi doći da nam kažu da nam je zemlja lijepa. Još od studentskih dana sam u planinarskim vodama. Na taj način se odmaram od posla – objašnjava Novalić.

Moja poruka za 2022. godinu građanima jeste da sa više optimizma gledamo na neke stvari. Mi smo tu da riješavamo te probleme i učinit ćemo sve da prevaziđemo iste. U situaciji smo u kakvoj jesmo, ne možemo od drugih očekivati da riješavaju našu domaću zadaću. Naš jedini cilj je put ka EU i NATO integracijama – zaključio je Novalić.

Izvor: Hayat.ba