Sudija izvjestilac pripremio odluku za plenarnu sjednicu: Upitan opstanak Schmidtovog Izbornog zakona

Sudija izvjetilac Ustavnog suda BiH pripremio je nacrt odluke koja se odnosi na izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je 2. oktobra nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, saznaje Istraga.ba. Ovaj nacrt bi trebao biti razmatran na plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH, zakazanoj za 1. i 2. decembar. No, dio međunarodnih zvaničnika, svjesnih da bi Ustavni sud BiH mogao odlučiti da su Schmidtove nametnute odredbe suprotne Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava, sada pokušava isposlovati “odgodu odlučivanja”.

“Razlog je formiranje vlasti. Ukoliko Ustavni sud prihvati zahtjev člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i Schmidtove odredbe proglasi neustavnim, a postoji velika šansa da to bude urađeno, dovodi se u pitanje formiranje vlasti u kojoj će neizbježan partner biti HDZ BiH. Stoga dio zapadnih diplomata nastoji da isposluje da se odluka o Komšićevom zahtjevu razmatra na nekoj od narednih plenarnih sjednica, a ne na sjednici koja bi trebača biti održana za petnaest dana”, kazao je ja Istraga.ba jedan diplomatskih izvora.

Prema informacijama iz Ustavnog suda BiH, mjera osiguranja koju je tražio Željko Komšić neće biti prihvaćena, jer se računa na skoro odlučivanje o meritumu. A upravo odluka o meritumu bi mogla biti suprotna očekivanjima međunarodnih zvaničnika koji su, poput američkog diplomate Gabriela Escobara, tvrdili da “ne vide razloge zbog kojih bi Ustavni sud” prihvatio Komšićev zahtjev.

Razloga za prihvatanje Komšićevog zahtjeva je mnogo. Prvo, Christian Schmidt je nametnuo skoro identičnu odredbu u Ustav FBiH koju je već ranije osporio Ustavni sud BiH. Odredbe se odnose na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.

Ustavni sud BiH je 2015. godine utvrdio da član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2.  nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.

“U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, glase odredbe Ustava FBiH za koje je Ustavni sud BiH utvrdio da nisu u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Obrazlažući svoju Odluku, Ustavni sud BiH navodi da “iz navoda podnositelja proizilazi kako je osporenim odredbama ustava entiteta u odnosnu na Ostale u odnosu na pravo da budu kandidirani te eventualni izabrani uspostavljena diskriminacija”. Dakle, Ustavni sud BiH je utvrdio da su odredbe Ustava FBiH kojima se Ostalima ne omogućava kandidovanje za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH suprotne Konvenciji o zaštiti ljudskih prava.

Osporene odredbe visoki predstavnik Christian Schmidt je promijenio, ali je suština ostala ista.

“Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, glasi odredba Ustava FBiH koju je na dan Općih izbora nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Dakle, Schmidt je svojom odlukom obespravio građane BiH koji se izjašnjavaju kao Ostali, zbog čega je ranije Ustavni sud BiH sdlične odredbe ocijenio neustavnim i neusaglašenim sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.

Nadalje, ono što bi moglo biti problematizirano odlukom Ustavnog suda BiH su i popisi stanivništva. Visoki predstavnik Christian Schmidt je, naime, odredio da se zakonodavna vlast u Federaciji BiH (Dom naroda FBiH) konstituira po popisu iz 2013. godine, dok je za formiranje izvršne vlasti (Vlada FBiH), propisao primjenu popisa iz 1991. godine. U oba slučaja, Schmidt je išao u korist HDZ-u BiH.

Ustavni sud BiH je već ranije osporavao odluke OHR-a. U pitanju je odluka U 9/09 kojom je Ustavni sud BiH osporio odredbu Statuta Grada Mostara koju je prethodno nametnuo bivši visoki predsjednik Paddy Ashdown.

IZVOR: ISTRAGA.BA