TOP VIJEST

Schmidt poništio odluke NSRS i nametnuo izmjene Krivičnog zakona: Odgovarati će!

Visoki predstavnik u Christian Schmidt obratio se javnosti na press konferenciji u OHR-u.

 Nakon što su, kako je kazao na konferenciji za medije, politički predstavnici pokušali ugroziti vladavinu prava i na taj način stvoriti pravni haos, odlučio je da donese još nekoliko odluka.

– Odlučio sam da zakon kojim se ukida obaveza objavljivanja odluka Visokog predstavnika u BiH u Službenom glasniku RS neće stupiti na snagu, a sva procedura donošenja tog zakona je sada završena – kazao je Schmidt.

Također, dodao je, odlučio je da zakon koji je usvojila NSRS  o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH  na teritoriji tog entiteta, da taj zakon ne može stupiti na snagu i svi zakonodavvni postupci u donošenju tog zakona su također poništeni, odnosno, završeni.

– S obzirom da smo imali nove antidejtonske zakone u NSRS odlučio sam da izmijenim Krivični zakon BiH, na način da će se radnje kojima se narušava ustavni poredak države tretirati kao krivično djelo, a te izmjene će osigurati i pravni osnov za tužioce da oni poduzmu aktivnosti – rekao je Schmidt.

Oni koji ugrožavaju i pokušavaju da sruše ustavni poredak, naglasio je, moraju biti procesuirani. Prije svega oni će snositi posljedice za svoje postupke.

– Sve opcije su na stolu, a vi znate koji je to spektar bonskih ovlasti koje imam na raspolaganju – upozorio je Schmidt.

Izrazio je nadu da će se politički akteri urazumiti, a sreo, je kaže, dosta odgovornih poolitičara koj intenzivno rade kako bi osigurali da država postigne napredak prijema u članstvo u EU.

Pojašnjavajući svoje odluke, visoki predstavnik je kazao da se nedavnim odlukama NSRS direktno krši ustavni poredak BiH, a samim tim i Dejtonski mirovni sporazum.

Dejtonski sporazum je sačinjen možda prekasno, ali, kako je rekao, u namjeri da zaustavi strašni rat, strašne zločine koje su podnosili građani ove države, bez obzira da li se to radilo u Srebrenici ili Sarajevu.

Naš mandat je, ponovio je, da osiguramo da se takvo više nikada ne desi, da osiguramo demokratsku, integriranu građansku državu, koja poštuje svoje građane i ostale narode.

– Entitetske skupštine nemaju nadležnost da derogiraju odredbe Ustava BiH i nemaju pravo da reguliraju jurisdikciju ključnih dejtonskih institucija kao što je Ustavni Sud BiH – bio je kategoričan Schmidt.

– Ovo je napad na Ustavni Sud BiH i pokušaj ugrožavanja pravnog i ustavnog okvira države uključujuči i ključne elemente Dejtona kao što su odluku Visokog predstavnika – naglasio je pored ostalog Schmidt.

Ne treba zaboraviti, poručio je, ko će snositi najteže posljedice ovakvog neodgovornog avanturizma vladajuće koalicije u Banjoj Luci, a to su građani RS.

–  Poštujem ih kao slobodne građane u slobodnoj državi, kao što su to građani širom BiH i oni ne bi trebali da imaju život u kojem dominiraju samo svakodnevne ideje pojedinaca u ovoj državi – primjetio je visoki predstavnik.

Ako postoji rasprava o Ustavnom sudu, izmjene su moguće onako kako su definirane Ustavom, te nema problema da političke stranke i institucije razgovaraju o tome, ali „nije moguće odbaciti ovakva pravila i zakone i donositi vlastite odluke“.

Dakle, svi koji poduzimaju takve radnje, trebaju se vratiti za pregovarački sto i doći do dogovora, prenosi FENA.Obraćanje Schmidta mogli ste pratiti uživo na Vijesti.ba. S obzirom da je press konferencija kasnila preko pola sata, u videu ispod obraćanje Schmidta gledajte od 38. minute videa.






OHR je objavio odluke koje je danas donio visoki predstavnik Christian Schmidt.


Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu u skladu sa članom 4. ove odluke, na privremenoj osnovi, dok Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji ovaj zakon u propisanom obliku, bez izmjena i dopuna i bez priloženih uslova.
2. Ova Odluka stupa na snagu odmah i bez odlaganja se objavljuje na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika iu “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA KRIVIČNOM ZAKONU BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1 

(Izmjena člana 156.) U Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07 , 8/10, 47/14, 22/15, 40/15, 35/18, 46/21 i 31/23; u daljem tekstu: Krivični zakonik) u članu 156. riječi „Ko je primjenom fizičke sile ili prijetnje fizičkim silom” zamjenjuju se riječima “(1) Ko, silom ili prijetnjom silom, ili na drugi protivpravan način”. Iza stava (1) dodaju se novi stavovi (2) i (3) koji glase: “(2) Za krivično djelo iz stava (1) ovog člana izriče se mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti. (3) U skladu sa čl. 113. i 114. ovog zakonika, kazna za krivično djelo iz stava (1) ovog člana povlači kao pravne posljedice osude: a) prestanak službene dužnosti i prestanak radnog odnosa; b) oduzimanje odlikovanja; c) zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, sudskom, upravnom ili bilo kom organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; d) zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnoj, izvršnoj, sudskoj, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.”
Član 2
(Novi član 203a) Nakon člana 203. Krivičnog zakonika dodaje se novi član 203.a koji glasi: “Neprovođenje odluka visokog predstavnika Član 203a (1) Službeno lice u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili mjesnoj zajednici ili bilo kojem obliku lokalna uprava i samouprava, odnosno odgovorno lice, koje ne primjenjuje, ne provodi, ne provodi ili na drugi način ne poštuje odluku Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, ili koja sprječava ili na drugi način ometa njenu primjenu, provedbu ili provođenje, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (2) Lice iz stava (1) kojem je naređeno, neposredno ili posredno, da se ponaša na način iz stava (1) ovog člana, a osjećalo se prinuđenim da izvrši takvo naređenje da ne izgubi sredstva za život ili ne da bude izložen maltretiranju na radu, ali je obavijestio nadređenog da se takvim radnjama može počiniti krivično djelo, može se blaže kazniti. (3) Lice iz stava (1) kome je naloženo, neposredno ili posredno, da se ponaša na način iz stava (1) ovog člana, ali je o takvoj situaciji obavijestilo nadležnog tužioca, oslobodit će se kazne. . (4) Za krivično djelo iz stava (1) ovog člana izriče se mjera bezbjednosti zabrane vršenja službe. (5) U skladu sa čl. 113. i 114. ovog zakonika, kazna za krivično djelo iz stava (1) ovog člana povlači kao pravne posljedice osude: a) prestanak službene dužnosti i prestanak radnog odnosa; b) oduzimanje odlikovanja; c) zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, sudskom, upravnom ili bilo kom organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; d) zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnoj, izvršnoj, sudskoj, upravnom ili bilo kom organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.

Član 3
(Izmjena i dopuna člana 239.) Član 239. Krivičnog zakonika mijenja se i glasi: “(1) Službeno lice u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili mjesnoj zajednici ili bilo kom obliku lokalne uprave i samouprave, odnosno odgovornog lica, koje ne primjenjuje, ne provodi, ne provodi ili na drugi način ne poštuje konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine uključujući odluku o privremenoj mjeri, konačnu i obavezujuću odluku ili privremenu mjeru Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava Bosne i Hercegovine ili Evropskog suda za ljudska prava, ili ko spriječi ili na drugi način ometa primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (2) Lice iz stava (1) kojem je naređeno, neposredno ili posredno, da se ponaša na način iz stava (1) ovog člana, a osjećalo se prinuđenim da izvrši takvo naređenje da ne izgubi sredstva za život ili ne da bude izložen maltretiranju na radu, ali je obavijestio nadređenog da se takvim radnjama može počiniti krivično djelo, može se blaže kazniti. (3) Lice iz stava (1) kome je naloženo, neposredno ili posredno, da se ponaša na način iz stava (1) ovog člana, ali je o takvoj situaciji obavijestilo nadležnog tužioca, oslobodit će se kazne. . (4) Za krivično djelo iz stava (1) ovog člana izriče se mjera bezbjednosti zabrane vršenja službe. (5) U skladu sa čl. 113. i 114. ovog zakonika, kazna za krivično djelo iz stava (1) ovog člana povlači kao pravne posljedice osude: a) prestanak službene dužnosti i prestanak radnog odnosa; b) oduzimanje odlikovanja; c) zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, sudskom, upravnom ili bilo kom organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; d) zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnoj, izvršnoj, sudskoj, upravnom ili bilo kom organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava. Član 4 (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu 2. jula 2023. godine, objavljuje se na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i odmah se objavljuje u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

(Vijesti.ba)

One thought on “Schmidt poništio odluke NSRS i nametnuo izmjene Krivičnog zakona: Odgovarati će!

  • Mani rahnama is a canadian cheater! ShipShop is a marketplace, which is located in Armenia. The purpose of platform is to promote sellers activities and get chance buyers to simplify shopping …

Comments are closed.