Hoće li Dodik odnijeti još jednu pobjedu: Čime će se baviti Sud BiH?
Struka upozorava da je, prema Prijedlogu zakona, problematično pitanje krivične nadležnosti državnog Suda, koja se smanjuje u korist onih entitetskih.
Zakon o sudovima BiH jedan je od onih čije je usvajanje ključno za približavanje naše zemlje Evropskoj uniji. Cilj je formiranje novog državnog suda kako bi se osigurala potpuna nezavisnost drugostepenog postupanja, odnosno žalbenih postupaka pri tom novom, Višem sudu BiH.
USKO GLEDANJE
Dakle, problem je što osuđeni pred Sudom BiH nemaju mogućnost žalbe na presudu drugom sudu, jer se i prvostepeni, odnosno drugostepeni žalbeni predmeti vode pred istim – Sudom BiH. Očito rješenje bilo bi razdvajanje prvostepenog i drugostepenog suda, a s tim se slažu skoro svi i u BiH i u EU. Međutim, ono oko čega se naši političari ne mogu već godinama dogovoriti je gdje će novi sud biti smješten i za šta će se sve suditi pred državnim sudovima?!
– Prijedlogom je smanjena nadležnost Suda BiH, jer Sud BiH više neće moći preuzimati na suđenje pod zakonom utvrđenim uvjetima predmete iz nadležnosti entiteta, odnosno one krivične predmete gdje se izvršenje djela dogodilo samo na području jednog entiteta. Nadležnost Suda BiH je doista smanjena, jer da nije smanjena, zašto je uopće bilo potrebno mijenjati odredbu koja se odnosi na nadležnost i definiciju gdje je krivično djelo počinjeno?!, govori nam advokat Asim Crnalić.
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH smatra da se predloženim zakonom smanjuje krivična nadležnost Suda.
– Smisao u važećem zakonu jeste da nadležnost Suda BiH bude uslovljena posljedicama koje djelo može izazvati, te je u tom smislu nemoguće taksativno pobrojati sva djela koja bi mogla izazvati takve posljedice – kako se to pokušava novim zakonskim rješenjem. Upravo taksativnim nabrajanjem se smanjuju ove nadležnosti. Problematično je što se predloženim članom 16. u stavu (2) Nacrta zakona određuje da je Sud nadležan ukoliko su pobrojana krivična djela djelimično ili u cijelosti počinjena na teritoriji dva entiteta, jednog ili dva entiteta i distrikta ili izvan teritorije BiH. Ovim ograničenjem se očigledno ide na put ograničavanja na djela koja nisu nastala isključivo na teritoriji jednog entiteta ili distrikta, već na teritoriji dva ili tri, pojašnjava Ožegović za naš list.
Ističe da bi trebalo ostaviti više prostora, a ne “usko i taksativno nabrojati oblasti, budući da bi se Sud i Tužilaštvo mogli naći u problemu tumačeći koja to krivična djela imaju elemente npr. korupcije, a postaje upitno i eventualno uvođenje novih krivičnih djela ili oblasti u budućnosti u krivične zakone entiteta i/ili distrikta, koji ne bi bili uključeni u ove taksativno pobrojane oblasti, te bi automatski bili isključeni iz opsega primjene ovog zakona. Druga opcija je da bi se zakon eventualno morao dopunjavati”.
Nezir Pivić, bivši zamjenik ministra pravde BiH i aktuelni zastupnik SDA u Parlamentu FBiH, podsjeća da se radi o zakonu za koji je ministar vanjskih poslova u prvim izjavama tvrdio da nema ništa sporno.
– Pa je onda pokušao skrenuti pažnju neosnovanim tvrdnjama, da bi na kraju pritisnut argumentima pravne zajednice priznao da postoji problem sa oduzimanjem nadležnosti Sudu i Tužilaštvu BiH. Dakle, sa Zakonom će postojati problem dok se ne riješi pitanje oduzimanja nadležnosti i dok ne bude predviđeno osnivanje Vrhovnog suda BiH, kao četvrte sudske instance, kaže Pivić.
Iz vlasti Republike Srpske i dalje insistiraju da na usvajanje zajedno idu zakon o Sudu BiH i zakon o Ustavnom sudu BiH ili da ne ide nijedan.
Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta RS, kaže da zakon o sudu BiH nije usaglašen, jer se zastalo na tome da to ne može biti zakon o sudovima BiH, već o Sudu BiH i da taj sud može da ima samo dva nivoa odlučivanja.
STRATEŠKI CILJ
– Jedan nivo odlučivanja bio bi na nivou koji sad imamo, koji je vanustavni i nelegalan, ali proizvodi određene posljedice i to je razlog zašto mi treba da pokušamo nešto učiniti. Mi tražimo da se formira apelaciono vijeće u tom sudu, ali da to vijeće ne bira predsjednik sadašnjeg suda, nego da se formira u skladu sa procedurama Visokog sudskog i tužilačkog savjeta i da sjedište tog apelacionog odjeljenja bude u Banjaluci. To smo spremni da prihvatimo, izjavio je Dodik.
Pivić upozorava da je preuzimanje kontrole nad Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine Dodikov strateški cilj.