Servis INFOVIJESTI

Preživjeli smo tri najtoplija mjeseca u historiji, a šta tek slijedi kad krene El Nino…

Ono što zabrinjava nisu rekordi, nego trajnost takve situacije i utjecaj koje tako visoke temperature imaju i na ljude i na prirodu

Ako vam je ovoga ljeta bilo iznimno vruće, niste usamljeni. U pitanju je globalna pojava, a Svjetska meteorološka organizacija objavila je da smo upravo prošli kroz najtoplija tri mjeseca, od početka juna do kraja augusta, otkako se vode takve statistike.

‘Naš planet upravo je prošao kroz vrelu sezonu, najtoplije ljeto ikad zabilježeno. Počela je klimatska prekretnica. Znanstvenici su dugo upozoravali da će naša ovisnost o fosilnim gorivima dovesti do ovoga.

Rast temperatura traži hitnu akciju. Državnici moraju naći rješenje za klimatske promjene. Još uvijek možemo izbjeći najgore, ali nemamo više vremena za gubljenje‘, prenijela je WMO u svom priopćenju riječi glavnog tajnika Antonia Guterresa.

Svaki od ova tri mjeseca temperature na površini mora obarale su rekorde, a morski led na Antarktici dosegla je rekordno nisku razinu za ovo doba godine. Cijelo ljeto stizale su vijesti o toplotnim valovima širom svijeta, pa i kod nas.

U julu su brojne države zabilježile su rekordno visoke temperature, a samo u Meksiku od posljedica vrućine umrlo je više od 200 ljudi, prenosi tportal.

Spomenuta temperatura na površini mora i oceana zapravo bilježi rekorde posljednjih pet mjeseci, dakle i u aprilu i maju. Prosječna globalna temperatura mora u augustu dosegla je 20,98 stupnjeva, a prethodni rekord iz marta 2016. nadmašen je u svakom augustovskom danu. Međutim ono što zabrinjava nisu rekordi, nego trajnost takve situacije i utjecaj koje tako visoke temperature imaju i na ljude i na prirodu, a očita su posljedica zatopljenja cijelog klimatskog sistema. 

Prema podacima WMO-a, sam august je bio daleko najtopliji august dosad, ali je nadmašen i dosadašnji rekordno najtopliji mjesec ikad, ovogodišnji juli. Kako je objavila WMO, temperatura kopna i mora bila je stepen i po veća od prosjeka zabilježenog između 1850. i 1900.

Stanje bi se još moglo dodatno zaoštriti kad u akciju krene El Nino. Kako je poznato, riječ je o klimatskoj pojavi u kojoj se pojas toplih voda širi od pacifičke obale Južne Amerike, što često donosi više temperature na globalnoj razini, ali i ekstremne vremenske i druge opasne pojave poput toplotnih udara, požara, poplava…

Ove godine El Nino se u pacifičkim tropima pojavio prvi put u posljednjih sedam godina, pa je vrlo velika vjerojatnost da će se zatopljenje oceana produžiti do kraja 2023.

Možda efekte El Niña nećemo značajnije osjetiti u našim krajevima, ali očito je – trebamo se pripremiti na nove, i to dugotrajne ekstreme.

Komentariši