Cenić kritikuje mjere Vlade FBiH: “Ljudi ostaju bez posla zbog pogrešnog pristupa”
Cenić: Povećanje minimalne plaće izazvalo otkaze – bruto iznos je ključni problem
Analitičarka upozorava da penzije ne prate rast troškova, a mjere vlasti naziva neusklađenim i štetnim
Na posljednjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH (ESV FBiH), glavna tema bila je uticaj povećanja minimalne plaće s 619 na 1.000 KM, kao i odluka o neradnoj nedjelji za trgovce. Iako zvanični izvještaji govore da masovnih otpuštanja nije bilo, ekonomska analitičarka Svetlana Cenić iznosi drugačije viđenje.
Zvanične tvrdnje: Nema značajnih otpuštanja
Iz ESV-a su poručili da povećanje minimalne plaće nije izazvalo negativne posljedice po broj zaposlenih, te da su vladine mjere pomogle očuvanju radnih mjesta. Ipak, napominju da postoje razlike u provođenju mjera među kantonima i općinama.
– U početku je bilo otpuštanja, ali su zahvaljujući intervencijama Vlade zadržani brojni radnici – navedeno je u saopćenju Vijeća.
Cenić: Ne gledaju se posljedice, sve se radi paušalno
Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić ne dijeli optimizam ESV-a. U izjavi za medije upozorava da su brojni radnici ipak ostali bez posla – upravo zbog načina na koji je obračun minimalne plaće sproveden.
– Problem je što se sve bazira na bruto iznosu, a ne neto. To svi znaju. Zbog takvog pristupa mnogi su ostali bez posla. Nema koordinacije među institucijama, mjere su paušalne i bez strateškog sagledavanja posljedica – poručila je Cenić.
Dodaje i da rast penzija ne prati inflaciju, zbog čega su penzioneri, kako kaže, s pravom razočarani.
– Kada mijenjate jednu stvar, automatski dirate deset drugih. Ako to zanemarite, samo pravite veću štetu – zaključuje.
Daljnje najave: Smanjenje doprinosa i fleksibilna neradna nedjelja
Iz ESV-a je najavljeno da bi se do 1. januara naredne godine doprinosi mogli smanjiti za dodatnih 5,5 indeksnih poena, čime bi FBiH bila konkurentnija u odnosu na zemlje regije.
Kada je riječ o zabrani rada nedjeljom, predložit će se model po kojem bi radnici u trgovini mogli sami birati određeni broj nedjelja i praznika kada žele raditi – rješenje koje već funkcioniše u Hrvatskoj.