Iran zabranio šefu IAEA ulazak u zemlju, prekida saradnju na nuklearnom nadzoru
Teheran zatvara vrata nadzoru UN-a nakon oružanog sukoba s Izraelom i rastuće napetosti sa Zapadom
U novom dramatičnom poglavlju sve napetijih odnosa između Irana i Zapada, vlasti u Teheranu zabranile su ulazak Rafaelu Marianu Grossiju, generalnom direktoru Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), te odbile daljnju saradnju sa ovom ključnom agencijom Ujedinjenih nacija. Istovremeno, Iran je odlučio onemogućiti instalaciju nadzornih kamera na svojim nuklearnim postrojenjima, što otvara dodatna pitanja o transparentnosti i mogućem produbljivanju nuklearne krize.
Ministar vanjskih poslova Irana, Abbas Araghchi, izjavio je da Teheran više ne priznaje nadzornu ulogu IAEA dok god se, kako tvrde, ignorira suverenitet i sigurnosni interes Islamske Republike.
“Nećemo dozvoliti Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju da instalira kamere na našim nuklearnim lokacijama, a šefu agencije bit će zabranjen ulazak u zemlju”, rekao je Araghchi, a prenijela državna agencija IRNA.
📜 Zakon u pozadini – prekid saradnje sa IAEA
Ova odluka dolazi samo nekoliko dana nakon što je iranski parlament usvojio zakon kojim se formalno prekida saradnja s IAEA, optužujući Zapad za dvostruke standarde, naročito nakon izraelskih udara na iranske vojne i civilne ciljeve.
Prema zvaničnim informacijama iz Teherana, ovaj zakon je odgovor na ono što iranske vlasti smatraju “političkom zloupotrebom međunarodnih institucija” od strane SAD-a i njihovih saveznika.
🛑 Rastuće napetosti nakon vojnog sukoba s Izraelom
Zabrana Grossijevog ulaska i obustava saradnje s IAEA nisu izolovani incidenti. Oni dolaze neposredno nakon ozbiljnog oružanog sukoba između Irana i Izraela, koji je kulminirao u 12-dnevnoj razmjeni zračnih udara.
🔴 Sukob je započeo 13. juna, kada je Izrael izvršio zračne napade na iranske lokacije, uključujući i nuklearne objekte. Prema podacima iranskog Ministarstva zdravstva, poginulo je najmanje 606 ljudi, a više od 5.000 je ranjeno.
⚫ Teheran je brzo odgovorio lansiranjem raketa i dronova na teritoriju Izraela, usmrtivši 29 osoba i ranivši više od 3.400, prema podacima Hebrejskog univerziteta u Jerusalemu.
🤝 Primirje uz američko posredovanje
Nakon skoro dvije sedmice razmjene vatre, Sjedinjene Američke Države posredovale su u postizanju primirja, koje je stupilo na snagu 24. juna. Ipak, dok su oružane operacije zaustavljene, politička i diplomatska eskalacija tek se zahuktava.
🔎 Šta znači odbijanje nadzora IAEA?
Odbijanje Teherana da dozvoli instalaciju kamera i inspekcije stručnjaka IAEA signalizira ozbiljan zaokret u iranskoj nuklearnoj politici.
Analitičari upozoravaju da bi bez nadzora međunarodne zajednice, Iran mogao ubrzati svoj nuklearni program, a svijet bi se ponovo mogao naći pred sličnim izazovima kakvi su obilježili period prije nuklearnog sporazuma iz 2015. godine (JCPOA), koji su kasnije SAD napustile pod administracijom Donalda Trumpa.
Pitanje koje se sada postavlja jeste: da li Teheran zapravo cilja na pregovaračku poziciju, ili se svjesno udaljava od svakog oblika međunarodnog nadzora?
🌍 Geopolitička implikacija: Iran, Zapad i redefinisani odnosi
Ovaj korak dolazi u vremenu globalne nestabilnosti – od rata u Ukrajini, preko izraelsko-palestinskog sukoba, pa sve do napetih odnosa SAD-a s Kinom i Rusijom. Iran, koji se sve više oslanja na strateška partnerstva s Rusijom i Kinom, signalizira da više ne pristaje na staru logiku međunarodnih odnosa u kojoj dominiraju zapadni interesi.
🧩 Zaključak: Slijedi li nova nuklearna kriza?
Zabrana ulaska šefu IAEA i obustava nadzora samo su simptom dublje krize povjerenja između Irana i međunarodne zajednice. Dok svijet pokušava da sačuva minimum dijaloga, Teheran jasno stavlja do znanja da se ne boji konfrontacije – ni političke, ni vojne.
U ovom trenutku, budućnost nuklearne stabilnosti u regiji visi o koncu, a prvi potez – ili ustupak – mogao bi odlučiti hoće li Bliski istok ući u novo razdoblje rata ili teške, ali nužne diplomatije.