Dok se ostatak BiH koliko-toliko razvija, Tuzlanski kanton i dalje ostaje u putnoj blokadi
NEPRAVEDAN ODNOS
Putna izolacija je realnost koju građani Tuzlanskog kantona žive decenijama, a posljednja, u to vrijeme moderna cesta, je izgrađena 1968. godine. Konkretnog pomaka nema ni u 2025. godini, jer brojni koraci predstoje zvaničnoj realizaciji ranije najavljenih projekata.
Tuzlanska regija najrazvijenija je u Bosni i Hercegovini s aspekta privrede i velikih privrednih sistema, ali je budući razvoj ograničen prije svega zbog saobraćajne blokade.
Taj dio Bosne i Hercegovine se godinama nalazi u putnoj izolaciji, a iako najviše izdvaja za tu namjenu, nema izgrađen ni centimetar brze ceste ili autoputa.
Samo u pretprošloj godini u Tuzlanskom kantonu je registrirano skoro 150 hiljada vozila, što je petina od ukupnog broja njih u Federaciji BiH, odnosno 12 posto od državnog broja.
Dosad su u brojnim navratima zastupnici i delegati Parlamenta Federacije BiH, koji dolaze iz Tuzlanskog kantona, ukazivali na nedovoljna ulaganja u putnu infrastrukturu, konkretnije izgradnju cesta.
U tom smjeru federalni zastupnik Admir Čavalić nedavno je upitao nadležne u Javnom preduzeću Ceste Federacije BiH, koji su projekti rekonstrukcije i modernizacije magistralnih i regionalnih puteva TK za koje su već osigurana sredstva.
Iz odgovora je vidljivo da realizacije konkretnih velikih infrastrukturnih projekata nema, jer se za većinu njih sve svodi tek na novac namijenjen za eksproprijaciju zemljišta.
“Na području TK utvrđeni su izgradnja dionice Šićki Brod – Đurđevik na trasi ceste Tuzla – Sarajevo. U svrhu finansiranja eksproprijacije, projektiranja, građenja i nadzora u ovoj godini osigurano je ukupno 18.000.000 KM. Ostatak potrebnih sredstava će se osigurati kroz budžet FBiH u narednim godinama, u skladu sa dinamikom aktivnosti”, navedeno je u odgovoru Cesta FBiH.
Dalje je istaknuto da će se finansirati izgradnja “Južne saobraćajnice” u Tuzli, dionica Ši Selo -Slavinovići u prvoj fazi (nastavak od Prinčeve džamije), za što je osigurano 1.500.000 KM, tačnije, u svrhu finansiranja eksproprijacije.
“Planirana je i izgradnja kružnog toka Mlake, na cesti M 18, dionica Šićki Brod 3 – Živinice I. U ovoj godini osigurano ukupno milion KM u svrhu finansiranja eksproprijacije, građenja i nadzora. Ostatak potrebnih sredstava će se osigurati kroz budžet FBiH u narednim godinama, u skladu sa dinamikom provođenja postupka eksproprijacije i ostalih aktivnosti”, pojasnili su iz Cesta FBiH.
U planu je i izgradnja kružnog toka Hidani, na cesti M4 u Kalesiji, dionica Simin Han – Donje Caparde za što je osigurano milion KM, a u svrhu finansiranja eksproprijacije, građenja i nadzori.
Planom poslovanja JP Ceste FBiH za 2025. godinu iz vlastitih sredstava na području TK planirani su projekti rekonstrukcije raskrsnice cesta u Općini Živinice, naselju Maline. Za projektiranje, izvođenje i nadzor ukupno planirano 509.000 KM.
“Zatim, rekonstrukcija raskrsnice na cesti M1.8, skretanje za poslovnu zonu naselje Tinja, općina Srebrenik za čije izvođenje i nadzor ukupno je planirano 460.000 KM. U planu je rekonstrukcija raskrsnice na M4, ulaz u Gračanicu – za radove i nadzor planirano je 1.130.000 KM, kao i rekonstrukcija mosta preko rijeke Soline u Tuzli, dionica Šićki Brod – Kalesija. Za izvođenje i nadzor ukupno planirano 465.000 KM”, navedeno je.
Planom je predviđena i rekonstrukcija mosta preko rijeke Tinje u Donjoj Potpeći, dionica Srebrenik Šićki Brod 3. Za izvođenje i nadzor ukupno je planirano 1.105.000 KM
“S obzirom na to da je JP Ceste FBiH u ovoj godini izdvojilo značajna sredstva za sanaciju šteta od poplava na području Jablanice i Konjica, to su u 2025. smanjene mogućnosti ulaganja u projekte rekonstrukcije”, zaključili su iz Cesta FBiH.