KRIZA VLASTI POČELA JE PRIJE DVIJE GODINE: “Nametanjem” Vlade FBiH!

Formiranje Vlade Federacije BiH kroz privremenu izmjenu Ustava na jedan dan svakako je izazvalo brojne političke i pravne kontroverze. Iako ovo tehnički nije bio “državni udar” u pravnom smislu, može se smatrati “vanrednim pravnim rješenjem” koje je dovelo u pitanje osnovnu demokratsku proceduru i dugoročnu održivost političkog sustava u BiH.

Demokratski aspekti i kontroverze

1. “Demokratski deficit i pravna iznimka”:

   – Iako izmjena Ustava FBiH za formiranje vlade ima svoje pravno obrazloženje (privremeno rješenje kako bi se premostile prepreke), to svakako ne može biti smatrano utemeljenjem dugoročne demokratske prakse. Takva izmjena je bila nužna zbog toga što su političke stranke bile u “paralizi” i nisu mogle postići dogovor unutar postojećeg ustavnog okvira.

U tom smislu, možemo reći da je ovo rješenje došlo zbog “nefunkcionalnosti političkog sustava”, a ne nužno kao primjer demokratske obnove ili jačanja demokracije. Ovakvi postupci, iako pravno legitimni u određenom trenutku, mogu stvoriti osjećaj da su se “demokratske procedure zanemarile”, jer je cijeli proces učinjen izuzetnim i van redovnih ustavnih okvira.

2. “Demokratski manjak u BiH”:

   – Problem u BiH nije samo bio “pravni okvir”, nego i politički. BiH je već od kraja rata 1995. godine suočena s problemom političke paralize i blokada, jer su vlasti često bile usmjerene prema “etničkim”, a ne funkcionalnim kriterijima. Često dolazi do političkog “pregovaranja” koje ometa rad vlade i parlamenta, pa čak i osnovnu stabilnost institucija. “Ovaj postupak izmjene Ustava” pokazuje kako je politički sustav BiH još uvijek “osjetljiv na etničke podjele” i kako one često vode do situacija koje na kraju zahtijevaju vanredna pravna rješenja, čime se ugrožava temeljna demokratska vrijednost – “pravilnost i predvidljivost” političkog procesa.

3. “Demokratska tradicija u BiH”:

   – S obzirom na političku povijest BiH, koja je obilježena etničkim podjelama i posljedično velikim političkim nesuglasicama, “ovakva izmjena Ustava” za formiranje vlade doista nije tipična za demokratske sustave.

U većini demokratskih zemalja, postupak formiranja vlade, uz eventualne tehničke korekcije, obično ide kroz “predvidljive i zakonski definirane procese”, koji uključuju transparentnu proceduru i jasnu odgovornost vlasti prema narodu. Ovdje, međutim, imamo situaciju u kojoj su se prekršili ustavni principi, barem u smislu “ustavnog kontinuiteta”. Ovo svakako nije nešto što bi trebalo postati ustaljena praksa u demokratskom sustavu, jer time se stvara prostor za “pravnu nesigurnost”.

Prijetnja demokratskoj stabilnosti: “Državni udar”?

Iako izmjena Ustava za jedan dan ne može biti pravno klasificirana kao državni udar, “može se smatrati prijetnjom demokratskoj stabilnosti” BiH.

Državni udar podrazumijeva nasilnu ili protuzakonitu promjenu vlasti, dok su ovdje izmjene bile privremene i pravno obrazložene, no mogu se interpretirati kao korak ka “kršenju ustavnog poretka” i zanemarivanju demokratskih procedura. Kroz ovaj čin postavlja se pitanje hoće li takvi pravni “izuzeci” postati normom, što bi moglo dovesti do daljnjeg slabljenja “ustavnih principa” i “vladavine prava”.

Iako nije bilo “nasilnog uzurpiranja vlasti kao u slučaju pravog državnog udara, ovo je svakako korak prema “političkoj nestabilnosti” koja može dovesti do dubokih podjela i nesigurnosti u političkom sustavu. Dugoročno, ovakvi postupci mogu biti znak da “demokratske institucije nisu dovoljno stabilne” da obavljaju svoju funkciju u skladu s ustavom.

Što bi to moglo značiti za BiH i političku budućnost?

1. “Kršeni temelji funkcionalne vlasti”: Ovakvi izuzetni postupci mogu smanjiti povjerenje građana u “institucije” i njihov “legitimni rad”. Ako se ostavi dojam da političari mogu jednostavno izmijeniti ustav ili pravila kada to žele, to može dovesti do “sumnji” u sposobnost institucija da pravilno funkcioniraju prema zakonima.

2. “Svi akteri na Balkanu promatraju BiH”: Na Balkanu, a posebno u susjedstvu BiH, politička kriza i pravna iznimka u BiH mogu poslužiti kao signal “nestabilnosti”. To može imati utjecaja na “odnose sa susjedima”, jer se političke nesigurnosti često koriste kao instrumenti za povećanje vlastitog utjecaja. U BiH, političke promjene ovakve vrste također mogu stvoriti prostor za “radikalizaciju” i prijetnje “daljim etničkim podjelama”.

Formiranje Vlade Federacije BiH uz izmjenu Ustava na jedan dan svakako nije bio idealan način za rješenje političke krize, iako je to bio pravno opravdan potez u trenutnoj situaciji. Iako nije riječ o “državnom udaru” u klasičnom smislu, ovakav postupak može se smatrati prijetnjom demokratskim principima i pravnom kontinuitetu BiH, jer otvara vrata za buduća izvanredna rješenja koja mogu destabilizirati politički sustav.

Dugoročno, BiH bi trebala raditi na jačanju svojih “demokratskih institucija” i političkog “konsenzusa” kako bi se spriječila ovakva pravna rješenja koja podrivaju temeljne vrijednosti vladavine prava i demokracije.

Gradačački glas