Ratne zasluge reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića
Reis Kavazović na meti kritika: Zaboravlja li se njegova borba i stradanje?
Izjava reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića da Bosnu i Hercegovinu treba braniti svim sredstvima i da OSBiH budu budne, spreme i obučene, izazvala je lavinu reakcija. Dok neki pametnjakovići po facebooku oštro osuđuju njegove riječi, mnogi zaboravljaju ili namjerno prešućuju njegovu prošlost – ratni put, zarobljavanje i šestomjesečno zatočeništvo u logoru pod upravom Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Borac od prvog dana
Reis Kavazović nije čovjek koji poziva druge da budu spremni dok sam stoji po strani. Naprotiv, on je početkom 90-ih bio na prvim linijama odbrane Bosne i Hercegovine, suočen sa agresijom koja je prijetila njenom opstanku. Njegova borba nije bila samo duhovna već i fizička – bio je među onima koji su se suprotstavili agresiji i branili svoju zemlju.
Njegovo stradanje ne može se osporiti. Fotografija koju je objavio Memorijalni centar Srebrenica podsjetnik je na ono kroz šta je prošao. U logoru pod upravom HVO-a, reis Kavazović je proveo šest mjeseci mučenja i nehumanih uslova, ali ni to ga nije pokolebalo u njegovoj borbi za istinu i pravdu.
Promotor mira, a ne rata
Uprkos traumatičnim iskustvima iz rata, reis Kavazović se uvijek zalagao za mir, dijalog i suživot. Njegov rad na međureligijskom razumijevanju i doprinos Memorijalnom centru Srebrenica dokaz su da nije čovjek sukoba, već istine.
Međutim, njegovi kritičari sada pokušavaju iskriviti njegove riječi i predstaviti ga kao huškača. Oni koji ga danas napadaju iz RS-a i pojedinih političkih krugova u Hercegovini ignoriraju činjenicu da je on prošao logor i direktno osjetio brutalnost rata.
Ko smije braniti Bosnu i Hercegovinu?
Ključno pitanje koje se nameće jeste – zašto bi izjava da BiH treba imati patriote spremne da je brane bila problematična? Napadi na Kavazovića nisu slučajni, već su dio šireg narativa kojim se pokušava ušutkati sve one koji podsjete da država postoji zahvaljujući borbi onih koji je nisu izdali.
Reis Kavazović je preživio rat, prošao logor i posvetio život miru. Njegove riječi nisu poziv na sukob, već podsjećanje da Bosna i Hercegovina neće nestati dok god ima onih koji su spremni stati u njenu odbranu – baš kao što je on učinio prije više od tri decenije.
Ratne zasluge reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića
Husein ef. Kavazović, dugogodišnji vjerski vođa i trenutni reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, dao je značajan doprinos odbrani domovine tokom agresije na BiH (1992-1995). Njegovo učešće u ratu nije se ogledalo samo kroz duhovno vođstvo, već i kroz aktivan angažman u odbrani zemlje i pomoći prognanim i izbjeglim građanima.
Učešće u odbrani BiH
Kavazović je od prvih dana agresije bio uključen u pripreme za odbranu Bosne i Hercegovine. Djelovao je u okviru Patriotske lige BiH i kasnije Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH).
Zbog svoje hrabrosti i zalaganja na ratnom putu, odlikovan je od strane komandanta ARBiH.
Paralelno s vojno-odbrambenim aktivnostima, aktivno je radio na obnovi i organizaciji Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. U saradnji s vjerskim i intelektualnim krugovima Tuzle i drugih gradova, radio je na:
– Obnovi i radu Tuzlanskog muftijstva
– Ponovnom otvaranju Behram-begove medrese
– Uvođenju vjeronauke u osnovne i srednje škole
– Obnovi islamskog časopisa “Hikmet”
Humanitarni rad i pomoć izbjeglicama
Tokom rata, Kavazović je bio snažno angažiran na humanitarnom polju. Učestvovao je u organizaciji pomoći za izbjeglice i prognane Bošnjake, posebno iz Istočne Bosne. Njegov rad bio je ključan u osiguravanju hrane, smještaja i osnovnih životnih potreba za ljude koji su ostali bez svojih domova.
Poslijeratni angažman i povratak prognanih
Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. godine, Kavazović se posvetio obnovi infrastrukture Islamske zajednice i povratku prognanih Bošnjaka u njihove domove. Aktivno je radio na obnovi vjerskog i društvenog života u mnogim mjestima, uključujući:
– Odžak
– Modriču
– Bosanski Šamac
– Brčko
– Bijeljinu i Janju
– Zvornik, Vlasenicu, Bratunac i Srebrenicu
Pored toga, organizirao je stalnu pomoć povratnicima kroz saradnju s humanitarnim organizacijama, osiguravajući osnovne životne uslove za one koji su se vraćali na svoja ognjišta.
Doprinos Memorijalnom centru Potočari
Od početka procesa identifikacije žrtava genocida u Srebrenici, Kavazović je bio konsultiran od strane Međunarodne komisije za nestale osobe (ICPM) i udruženja žrtava u vezi s vjerskim pitanjima. Njegov doprinos bio je ključan u izgradnji Mezarja i Memorijalnog centra u Potočarima, koji danas predstavlja trajno sjećanje na žrtve genocida.
Husein ef. Kavazović ne samo da je bio učesnik odbrane BiH, već je i nakon rata ostao posvećen obnovi vjerskog, kulturnog i društvenog života Bošnjaka. Njegova posvećenost povratnicima, memorijalizaciji žrtava genocida i jačanju Islamske zajednice u BiH čini ga jednim od najvažnijih duhovnih i nacionalnih lidera u modernoj historiji BiH.
Gradačački glas