Trnka za ‘7Plus’: Enciklopedijski riječnik bosanskog jezika je epohalan poduhvat

Predstojeći period u Sarajevu će obilježiti nekoliko vrlo značajnih događaja u kojima su u fokusu Bošnjaci i njihov položaj u trenutnim geostrategisjkim okolnostima

Prvi među tim važnim događajima tiče se bosanskog jezika koji će okupiti predstavnike svih bošnjačkih udruženja iz regije. Uz brojne eminentne naučne i javne djelatnike upriličit će se promocija 11 toma Bosanskog riječnika. O ovom kapitalnom događaju kulture ali i temi okupljanja svih bošnjačkih udruženja u večerašnjem izdanju emisije ‘7Plus’ razgovarali smo sa emeritusom Kasimom Trnkom, zamjenikom predsjednika Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca:

‘Želim reći da je stvaranje jednog enciklopedijskog riječnika za svaki jezik, pa tako i naš bosanski epohalni poduhvat. I dok u nekim drugim zemljama na tome rade veliki timovi, ovaj naš je vodio rahmetli akademik Dževad Jahić i dok nije preselio pripremio je 11 tomova. Sada je naša obaveza da taj projekat, koji je predviđao 20 tomova, završimo, kako bi zapisali svo bogatstvo bosanskog jezika. Namjera je da se taj riječnik ustupi i proslijedi svima, ne samo u BiH nego i u regiji i svijetu kako bi se i popularizirao Bosanski jezik ali kako bi se dobio odgovor i na neka ključna lingvistička pitanja. Nažalost, od institucija vlasti još uvijek nemamo adekvatan i direktan odgovor na pitanje ostatka finansiranja ovakvog jednog projekta. Do sada je VKBI sa svoje strane koliko je mogao vodio taj segment ovog projekta. Sada radimo na tome da Institut za jezik koji je sastavni dio Univerziteta u Sarajevu uz podršku ostalih institucija preuzme tu veliku obavezu i da dovrši ovaj projekt od dvadeset tomova’ pojašnjava emeritus Trnka trenutnu situaciju sa nastavkom rada na enciklopedijskom riječniku bosanskog jezika nakon preseljenja njegovog vodećeg autora akademika Jahića, dodajući da se ipak ispostavlja da javne vlasti nisu shvatile značaj ovog velikog djela i rada:

‘Nemoguće je na svijetu da postoji nacija bez jezika. Svaki narod ima svoj jezik i mi moramo razbuditi svijest institucija vlasti da je neophodno uspješno završiti ovaj projekat. Moraju se ispostaviti i uključiti institucije koje će na tome raditi, od Akademije nauka do fakulteta koji se bave tim poslom uključujući i Institut za jezik koji bi se trebao preimenovati u Institut za bosanski jezik jer je jezik jedna od važnih karakteristika nacionalnog identiteta’ napominje emeritus Trnka i dodaje:

‘Nažalost, svi znamo da je kroz cijelu historiju Bošnjaka i njihovo bitisanje ovaj narod bio izložen pritiscima i ucjenama. Sve je na kraju kulminiralo i agresijom na Bosnu i Hercegovinu u kojoj su Bošnjaci bili najveća žrtva zaključno sa izvršenim genocidom u Srebrenici. Usprkos tome, Bošnjaci su uspjeli očuvati svoj nacionalni identitet ali nisu uspjeli razviti svoju nacionalnu infrastrukturu kakvu imaju ostali narodi. Zato je pokrenuta inicijativa da se ostvari saradnja sa Bošnjacima koji žive na Balkanu i u svim državama koje su nekad bila u sastavu SFRJ. Danas u nekim od tih zemalja postoje Bošnjačka nacionalna vijeća kao ustavna i zakonska kategorija i sad mi želimo da povežemo ta sva bošnjačka nacionalna vijeća. Za dva dana bi trebali potpisati sporazum o formiranju matičnog društva Bošnjaka sa područja cijelog Balkana sa brojnim ciljevima koji će nas zajednički odrediti poput zajedničkog grba, zastave i himne. To će biti prvi u nizu naših zajedničkih aktivnosti’ najavljuje važne iskorake u komunikaciji i osiguranju zajedničkih vrijednosti i statusa Bošnjaka u cijeloj regiji na sastanku koji će biti za dva dana u Sarajevu emeritus Trnka. 

Pogledajte cijeli razgovor kako bi saznali i druge važne ciljeve kreiranja ove matice, ali i trenutnu ocjenu političkog, ustavnog i zakonskog položaja Bošnjaka u svim zemljama u kojima žive.