U Briselu Merkel, Schmidt, Von der Leyen, Tusk: BiH u fokusu, sankcije za Dodika i RS sve izvjesnije?

Krajem 2020. godine, bivši visoki predstavnik Valentin Inzko upozorio je lidera SNSD-a Milorada Dodika da ukoliko ne ukloni ploču sa imenom osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića na zgradi studentskog doma na Palama, suočit će se sa sankcijama Evropske unije. 

Dodik je ozbiljno shvatio ove prijetnje jer su najavljene sankcije zbog kršenja ljudskih prava uključivale zabranu putovanja, zamrzavanje finansija, te je u sve uključio i Karadžićevu kćerku Sonju Karadžić koja je uklonila spornu ploču.

Međutim, sada je u rušilačkom pohodu na državu Bosnu i Hercegovinu, bez obzira na brojna upozorenja iz EU-a i SAD-a, krenuo na sve ili ništa.

Upravo zbog ovih njegovih poteza, osmero EU parlamentaraca, među kojima su i dva iz EPP-a Michael Gahler i Paolo Rangel, uputilo je pismo šefu vanjske i sigurnosne politike EU-a Joseppu Borrellu i visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu s pitanjem, “šta planirate poduzeti, politika RS-a je prijetnja miru u BiH?”.

Danas se u Briselu, gdje su izuzetno žive brojne diplomatske aktivnosti, a situacija u BiH u fokusu, održava i samit čelnika Evropske narodne partije (EPP), najveće grupacije stranaka u Evropi, na kojem će se zasigurno razgovarati i o najvećoj postdejtonskoj krizi u našoj zemlji. Samitu prisustvuju predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik EPP-a Donald Tusk, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, njemačka kancelarka Angela Merkel.

Dodik je prošle sedmice u Istočnom Sarajevu nakon razgovora sa nekolicinom evropskih ambasadora kazao kako se može kladiti da EU neće uvesti sankcije RS-u, a potom ipak ostavljajući mogućnost da se takvo što i desi, zaprijetio u svom stilu da će to značiti datum samostalnosti ovog bh. entiteta.

Za razliku od sankcija SAD-a, “crne liste” na kojoj se Dodik nalazi što ga posebno i ne dotiče, kazna koja bi uslijedila od Evrope stavila bi ga u poprilično nezahvalan položaj i pitanje je da li bi on i njegova politička bratija uspjeli preživjeti, ali i entitet Republika Srpska u kojem je trenutna ekonomska situacija i bez sankcija poprilično teška.

Sankcije bi podrazumijevale zabranu putovanja u zemlje EU-a, zamrzavanje finansija za pojedince, ali i ekonomske vrste kao što je zabrana izvoza i prometa roba, usluga… To znači potpunu izolaciju, koja bi za samo nekoliko mjeseci prouzrokovala ogromne probleme ovom dijelu države Bosne i Hercegovine.

Nekoliko država od 27 članica EU-a za sada se protive uvođenju sankcija kako pojedinačnih Dodiku i političarima iz njegovog najbliženog okruženja, tako i entitetu Republika Srpska. Međutim, prema informacijama Faktora, pritisci jakih država, a posebno čelnika EPP-a, koje su zagovornice kažnjavanja secesionističke politike su sve jači jer se podjela Bosne i Hercegovine ne uklapa u geostrateške interese Evropske unije.

Faktor