INTERVJU ZA KLIX / Fadil Novalić: Brojke sve govore

Fadil Novalić: To što sam na crnoj listi je djelo Osmorke, ali međunarodna zajednica je zbunjena

INTERVJU ZA KLIX.BA

Fadil Novalić: To što sam na crnoj listi je djelo Osmorke, ali međunarodna zajednica je zbunjena

Premijer FBiH Fadil Novalić (Foto: D. S./Klix.ba)

Premijer FBiH Fadil Novalić (Foto: D. S./Klix.ba)

Razgovarala: Selma Šehanović Učanbarlić

Budžet Federacije BiH najvažniji je dokument za funkcioniranje tog entiteta, a formiranje nove vlasti proces je koji i dalje traje. O fiskalnoj politici te političkim procesima razgovarali smo sa Fadilom Novalićem, premijerom FBiH u tehničkom mandatu.

Do sada ste kao Vlada FBiH prometovali preko 40 mlijardi KM, za vrijeme trajanja vašeg mandata bilo u redovom ili tehničkom smislu. Ovogodišnji budžet je utvrđen u iznosu od 6,7 milijardi KM. Šta je najviše zastupljeno u prihodovnoj strukturi budžeta?

Svake godine smo uhvatili sebe da kažemo da je ovo najveći prihodovni budžet Federacije BiH u historiji, sad je za 1,1 milijardu veći od prošlogodišnjeg. Najviše su tu zastupljene zakonske obaveze. Više od 3,7 milijardi KM je praktično polovina budžeta. Od toga za Zavod PIO/MIO skoro 2,7 milijardi KM, zatim za boračke kategorije 365 miliona KM. Tu su i civilni invalidi 160 miliona KM te poljoprivreda sa značajno većim izdvajanjima sa 160 miliona. Prije dvije godine je bila 67 miliona KM. Govori se o jednoj varijanti federalnog budžeta koja je usmjerena ka onim trendovima koji će nas pratiti u budućnosti.

Pojedini političari tvrde da je rezultat povećanja budžeta kretanje inflacije, a ne politika federalne Vlade. Kako to komentirate?

Pravo je opozicionih političara da govore šta god hoće, no to ne odgovara istini. Ja sam uvijek zaprepašten koliko ljudi ne prate podatke. Od 2016. godine mi imamo suficit, od tad raste budžet. Prošle godine je također bio najveći, a nije bilo inflacije. Kada gledamo, ako ćemo baš podatke, mi smo ove godine imali indirektne poreze veće za 500 miliona KM, to je ono što ide iz potrošnje, iz povećanja cijena. Od toga ću podsjetiti da je 36 posto pripada Federaciji. Kada to pomnožite ta cifra ne prelazi 200 miliona KM. A mi smo samo jednu stavku povećali za 300 miliona KM. Kada gledate direktne poreze, povećanje je 770 miliona. Onda moramo gledati gdje to ide. To ide u penzioni fond u omjeru od 60 posto, u zdravstvo koje ima 90 posto kantonalnih prihoda, a 10 posto federalnih i ide u zapošljavanje, što su opet 70 posto kantonalni prihodi. Federaciji se zakačilo od tih silnih povećanja 200 miliona KM iz indirektnih i 270 miliona iz direktnih poreza. To su profiti banaka, prihodi od osiguranja, naše kompanije. Zarada Federacije je bila oko 450 miliona KM, ali ne možemo tretirati direktne poreze kao posljedicu inflacije, to je ono što daju poslodavci iz plata, to nema veze sa cijenama. Sa cijenama imaju veze indirektni porezi i mi smo to odmah dali građanima. Znate da smo milion građana pomogli, povećali penzioni fond. Kada raščlanite, onda shvatite da smo bolji zato što imamo rast bruto društvenog proizvoda. Naša ekonomija raste dvostruko bolje od predviđanja MMF-a i Svjetske banke i to tako pet, šest godina za redom. Uvijek imamo dvostruko bolji rezultat, osim u vrijeme koronavirusa.

Foto: D. S./Klix.baFoto: D. S./Klix.ba

Šta je sa usvajanjem budžeta po hitnom postupku, kažu da niste konsultirali socijalne kategorije prilikom predlaganja budžeta?

Mi smo morali do nove godine predati budžet i mi smo svoju zakonsku obavezu izvršili. Vama je poznato da smo mi stara Vlada, ali imamo novi parlament. Pravo i neke nove vlade i ovog sad parlamenta je da prave rebalans i oni ga mogu napraviti unutar mjeseca februara, marta, aprila, dakle, kad god se formira vlast i da u tom budžetu mijenjaju šta god hoće. Mi smo promijenili samo par stvari. Prekopirali smo budžet iz prošle godine i dodali ono što je zakonom predviđeno. To su penzije jer smo mijenjali zakon o penzionom gdje sad važi “švicarska formula”, što znači da rast BDP-a i potrošačkog indeksa garantiraju povećanje penzija bez da se o tome pita neku vladu. Isto smo to uveli i u boračku populaciju. Imali smo namjeru isto uraditi i za civilne invalide, ali budući da nismo stigli i u taj zakon ubaciti isti mehanizam, predvidjeli smo 18 miliona KM više da bi se i njihovo povećanje izjednačilo sa povećanjem penzija i ratnih invalidnina. Povećali smo poljoprivredu. Zadržali smo 200 miliona KM kantonima, 39 miliona KM općinama.

U FBiH više ne postoji nelikvidnost zbog Zakona o dugu, zaduživanju i garancijama. Kakvu ste situaciju zatekli kada ste tek postali premijer? Pojedini političari, specifičnije lider NiP-a Elmedin Konaković tvrdi da ukoliko ne dođe do promjene Vlade, da će se ona “raspasti”, misleći na ekonomiju. Vi tvrdite da se Federacija “raspadala” prije Vašeg dolaska.

Nisam siguran da baš gospodin Konaković poznaje ekonomiju do te mjere da može komentirati o nekoj propasti FBiH, mislim da on niti ne zna koliko mi imamo na računima i u suficitu. Federacija neće propasti, to je sigurno. Da bi se moglo tako okarakterizirati stanje 2014. godine, kada sam preuzeo mandat 2015. godine, njegova kvalifikacija bi bila na mjestu. Da vratimo neke slike. Izgorjela je bila vlada, Predsjedništvo, vlada kantona u Sarajevu i u Tuzli. Sjećate se šatora boračkih populacija, granice su bile blokirane traktorima od neplaćenih tri godine obaveza. Penzioneri su se bunili, po mjesec dana kasnila je penzija. Da li se iko sada sjeća “TTU”, “Krivaje”, “Dite”, “Željezare”, “Livnice”, “Aide”, sve je to sad prošlo. Sve smo mi to ekonomijom podmirili i doveli u stabilno stanje i doveli FBiH u stanje da je likvidna. I to je od 2016. godine. Pomenuli ste jedan zakon. Mi smo time onemogućili kantone i Federaciju da se zadužuje mimo zakonskog okvira, koliko ne može, a to je bio nacionalni sport. Zatim, niko nikome u privredi nije bio obavezan nešto platiti. Fakture se nisu plaćale, i onda su tri zakona postigla da se dostigne likvidnost. Usvojili smo ih da javnost nije ni primijetila jer su to složeni finansijski zakoni i teško je ući u suštinu tih zakona. To je Zakon o unutrašnjem platnom prometu koji predviđa da se pazari moraju dnevno predavati, a ne na kraju mjeseca. Zakon o finansijskom poslovanju gdje smo rekli da uvodimo avaliranu mjenicu za dug od preko 60 dana.

Niko se više nije mogao zaduživati bez mjenice. I konačno, Zakon o dugu i zaduživanju i garancijama. Ta tri zakona su dovela do toga da smo mi sa 3,6 milijardi prihoda direktnih poreza došli do 6,4 milijarde KM. To je za vrijeme prethodnog mandata Vlade u periodu od 2010. do 2014. godine bilo palo za 270 miliona KM, a mi smo imali na raspolaganju 3,6 milijardi KM. Zato smo lako rješavali socijalne probleme. Ne kaže se džaba da je najbolja socijalna politika, ona ekonomska.

Fiskalna politika je u rukama entiteta, pa tako većina stvari koje rade kantoni trebalo bi tu politiku reflektirati. Zbog toga tvrdite da je sve ono što je urađeno i u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom kantonu i ostalima i zasluga Vaše Vlade. Možete li to objasniti?

Ne možemo mi optužiti kantone za sve ekonomske poteze. Oni imaju na raspolaganju možda deset posto. Realno je ekonomska, kroz fiskalnu politiku u rukama Federacije, i tu moramo biti na čisto. Federacija vuče poteze koji su ključni u ekonomiji. Od fiskalnih zakona, finansijskih zakona, socijalnih zakona. Vrlo malo je toga ostalo kantonima i oni su više orijentirani ka unutra, na komunalnu politiku, vodu, a glavne probleme smo preuzeli mi i glavne probleme likvidnosti. Sad će četvrta godina kako mi dajemo 200 miliona KM kantonima i svi oni su u suficitu. Kada je u pitanju Kanton Sarajevo, mi držimo da kada gledamo ekonomske parametre, oni najslabije koriste, upotrebljavaju novac, a imaju ga najviše, ali kantoni neće zapasti u krizu jer mi odobravamo zaduživanje i vodimo računa da kantoni moraju ostati unutar suficita i da ne mogu potrošiti toliko da ne mogu vraćati dugove jer za sve dugove garantira Federacija. U tom smislu KS za razliku od drugih kantona malo podmiruje kapitalne projekte jer govore o pravima koja su emitovali, a neće ih moći podmiriti. Posebno jer na snagu stupa zakon o smanjenju koeficijenta, pondera, što je negdje 118 miliona KM.

Tako da će morati značajno pažljivije upotrebljavati novac kao najbolji resurs. Svi koji su vodili KS na određen način posljednjih godina nastoje pobjeći odatle. Možda sad slijede neke negativnije stvari i neće se moći udovoljavati tim potrebama. Govori vam to i ova pobuna sindikata, natezanje oko porodilja. To govori da postoji problem previše emitovanih prava, a šta je sa ostalim stvarima. Tuzla i Zenica su za 50 godina unaprijed na primjer riješili vodu, deponija npr. u Živinicama. Nije samo KS, ima određenih i drugih kantona koji ne koriste novac na najbolji način. To FBiH sve “pegla” jer ih držimo u suficitu.

Vlada je utvrdila amandmane na Prijedlog zakona o porezu na dohodak. Jednim od amandmana je utvrđeno da dohodak do 1.000 KM neće biti oporezovan kao metod zaštite niskih plata. Šta je sve vlada uradila kako bi zaista pomogla radnicima?

Moramo se vratiti na ono što je bila ekonomsko-socijalna reforma koja je imala četiri stuba. Prvo je trebalo doći do novca kako biste mogli servisirati socijalne potrebe. Penzije i plate moraju biti redovne, pa smo rekli da će nam biti potrebno tri godine da povećamo ekonomiju. To se desilo. Bili su to prvi koraci. U tom smislu smo išli u drugu reformu pa smo radili radno-pravno zakonodavstvo da oslobodimo zapošljavanje u Federaciji, da poslodavce nije strah zapošljavati i tako smo zaposlili 64.000 osoba. Zahvaljujući tome što smo liberalizirali radno zakonodavstvo. Po osnovu toga svake godine se prave kolektivni ugovori.

Onda smo išli na socijalne zakone kako bismo oslobodili rad, jer samo to stvara novu vrijednost i promijenili zakon o PIO-u. To je možda najveći uspjeh ove Vlade od rata do danas, najveća reforma. Vlada je uspjela dovesti taj fond na “zelene grane”. Ni Rusija to nije uspjela, a vidjeli ste i da je Francuska blokirana protestima jer žele da pomjere dobnu granicu sa 62. na 65. godina života za odlazak u penziju, a penzioni fond im propada. Povećali smo sve, i zato je bio socijalni mir. Ovo je prvi puta da mi imamo izbore, a da niko tu nije štrajkovao. Nema šatora, nema blokada. Iako je puno nekih grupacija pokušalo podići neke skupine, ali nisu imali razloga.

Foto: D. S./Klix.baFoto: D. S./Klix.ba

Kada govorimo o socijalnim kategorijama, navodno postoji problem isplate dječijeg doplatka u Federaciji BiH zbog rada Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku.

Vlada je i prošle godine osigurala 54 miliona KM za dječiji doplatak i ove godine stavlja 106 miliona KM na raspolaganje. Možda je 96.000 djece veliki broj, ali moram priznati da naše ministarstvo rada i socijalne politike to veoma sporo procesira. Nije mi poznata tehnika, ali za jednu tako plemenitu stvar, da porodice koje imaju određeni status, dobiju za svoje dijete ili dvoje djece preko 200 KM, ja ne bih išao kući s posla, radio bih 24 sata dok to ne bih sredio. Beskrajno dugo traje proces i ja ću ovih dana pitati ministarstvo zašto to tako dugo traje.

Našli ste se na američkoj crnoj listi. Tako ste sada u “društvu neslavnih”, gdje su Marinko Čavara, Milorad Dodik. Kako to komentirate i na koga specifično mislite kada kažete da znate ko su ljudi koji su lobirali za vašu poziciju na tom mjestu?

Prvo da kažem da nikome ne može biti drago da se nađe na toj crnoj listi. Čuo sam često i recimo Dodik kaže da ga je briga za to jer mu to povećava rejting. Tako se to gleda na Balkanu. Ja nisam ni malo sretan zbog toga. Čak sam bio iznenađen jer mislim da su to okačili pogrešnoj osobi. Kada uzmete da je neko radio na negaciji genocida, gdje ćete više. Zamislite da radite na negaciji genocida u Njemačkoj, ko bi ste bili? Postoje strukture koje otvoreno ruše državu, preuzimajući državne ovlasti. Postoje i oni koji su zaslužni za to što nije formirana nova federalna vlast. To svakako nisam ja. Pored svih takvih, zahvaćen sam ja koji sam poslao jedno benigno pismo u kojem penzionerima objašnjavam šta smo uradili i šta slijedi. Ko uzme danas i pročita to pismo, vidjet će da tu nema politike. To je bilo kada se ja nisam ni kandidirao na izborima, za razliku od sada kada jesam.

To je bilo na kraju mandata kada smo htjeli podvući crtu i vidjet ćete da smo mi više učinili nego što smo u tom pismu naveli. Da sam zaista imao namjeru to koristiti za izbore, sad sam bio na listi i sad je bio strašan pritisak medija da se povećaju penzije i ja sam to dao na Vladu tek dvije sedmice nakon izbora da se ne konotira sa tim. To je jedna greška sistema i ovdje i tamo. U SAD-u to tamo procesira grupa iz ministarstva finansija koja je odavde dobila podatke “imamo sad ovo, a donijet ćemo još”. Nema se šta donijeti. Zato se duboko nadam jer je Amerika jedna demokratska zemlja koja je izvezla u svijet to pravo pojedinca da se bori i ja sam pokrenuo mehanizme i to će svakako biti na određen način riješeno.

Foto: D. S./Klix.baFoto: D. S./Klix.ba

Ko su ti ljudi koji su Vas “preporučili” za crnu listu?

To je sve iz ovog dekora političke scene oko promjene polova vlasti. Iz Osmorke je svakako, malo je nezgodno da imenujemo. Svakako sam dobio odatle sve informacije.

Koja je to stranka iz Osmorke, budući da ih ima toliko, teško je javnosti pretpostaviti?

Pogledajte ko najviše komunicira sa međunarodnom zajednicom i to je to.

Ukoliko gospodin Refik Lendo ne bude htio podržati imenovanje novog mandatara federalne Vlade, vi i dalje ostajete premijer u tehničkom mandatu. Bakir Izetbegović, lider SDA najavio je da stranka nema namjeru podržati Nermina Nikšića za premijera FBiH. Šta mislite da će se tu događati po pitanju formiranja nove federalne vlasti, posebno jer i neki strani zvaničnici tvrde da ona “ne postoji”?

Prvo je važno da se držimo principa i zakona. Znate da formiranje vlasti u Federaciji svoju ishodišnu tačku ima u Domu naroda i ona je presudna, ali za izbor je dominantan Predstavnički dom. Ta je intencija Doma naroda koji nije postojao u Dejtonu bila zaštita naroda i njihovih interesa. Ako je to bila namjera i ako se držimo toga, onda trebaju biti svi zadovoljni, i Srbi i Bošnjaci i Hrvati. Schmidt je sad osigurao manji narod u FBiH, Hrvate, ali te su se izmjene protegle i na Bošnjake i Srbe. Izlaz teoretski može biti neka šira koalicija. Kako su polarizirane strane to čini malo vjerovatnim. Drugi izlaz može da bude da se napravi ona vlada koja može proći.

Mi još uvijek ne znamo ko ima većinu u Predstavničkom domu. Da se napravi ono što može proći taj dom jer je on dominantan za potvrđivanje Vlade Federacije BiH. Zadnji put na glasanju smo vidjeli da je većina bila 51 ruka. Dogodile su se ogromne turbulencije i u odnosu sa RS-om i HDZ-om. Mnogi su i sami rekli da neće glasati, pa ćemo brzo vidjeti prvi ispit, u srijedu da vidimo zaista koliko je to ostavilo trag. Da dođe do toga da se vidi šta može proći na Predstavničkom domu. Ovog momenta ne vidim da iko ima čvrstu većinu.

Foto: D. S./Klix.baFoto: D. S./Klix.ba

Jeste li Vi nakon svega ponovno zainteresirani ostati federalni premijer?

To sam pitanje dobio na parlamentu pa sam odgovorio u šali da već jesam premijer. Da budem sasvim iskren, nisam ni postao premijer jer sam to želio. Bio sam zadužen od međunarodne zajednice i SDA da napravim jedan ekonomsko-socijalni program na osnovu svjetski poznatih tehnika i faktora ekonomskog rasta jer u kompanijama ovisimo samo od uspjeha, a ne percepcije. Ja sam napisao jedan program koji je išao u Washington i Brisel i rečeno je to je to. Izetbegović je na televiziji, ne pitajući mene rekao da ću ja taj program provoditi. Ja sam ga i provodio i rezultati su jako dobri.

Ne moramo govoriti ni o prošloj i ovoj Vladi, idemo samo napraviti usporedbu da je BDP narastao. Kada sam preuzeo taj je odnos ekonomski RS-a i FBiH bio 1:2. Sada je 1:2,5. Federacija je agresivnije radila reforme i zato je napredovala i osigurala socijalni mir uprkos uzavrelim političkim prilikama. Sami podaci govore, a Federacija je ekonomski kamen temeljac države. To nisu moji podaci nego podaci međunarodnih finansijskih institucija, sračunati u našoj statistici i u EUROSTATU, MMF-u i Svjetskoj banci. MMF u svom Policy outlook-u za 2021. godinu za zemlje Zapadnog Balkana rekao da su relativno dobro servisirale ekonomsku krizu, a naročito dobro je to radila Bosna i Hercegovina. Mi smo najznačajnije utjecali na ishod na tržištu rada i na ishod na ekonomskom zaustavljanju propadanja BDP-a. Najbrže smo se oporavili u jugoistočnoj Evropi.

Nedavno ste komentirali i izjave američkog ambasadora u BiH, i istakli kako se pojedinci iz međunarodne zajednice miješaju u postizborni ciklus. Isto tako ste u jednom intervjuu kazali kako ste postali premijer između ostaloga i zato što su stranci htjeli vidjeti eksperta na čelu Vlade. Kako objašnjavate te dvije ishodišne tačke onoga za što smatrate da je jedan problem?

Da se ne shvati pogrešno ova crna lista, niti takve izjave, meni ne daju za pravo niti ću napraviti grešku da od drveta ne vidim šumu. Mi smo društvo koje je izabralo otvoreno tržište, otvorenu saradnju da budemo dio međunarodne zajednice. Nismo se odlučili da budemo u društvu Sjeverne Koreje ili šta ja znam. Gdje mi idemo su naši građani naš je narod pokazao u ratu kada su izbjegli od pogroma. Nisu išli u Kinu niti u Rusiju ili Bliski Istok već su išli u zemlje zapadne Evrope i Ameriku. To govori gdje mi stremimo i mi se nećemo odreći tih vrijednosti. Pri tome dolazi do šumova i smetnji. Nema nikakve sumnje da međunarodna zajednica i svi ti ambasadori imaju pravo da provode svoje politike i da daju svoja mišljenja ukoliko oni ne vrše poremećaje u demokratiji odnosno izbornoj volji. Amerika se jako uznemirila kada su otkrili da je za vrijeme izbora Trumpa Rusija imala utjecaj na izborni proces.

Zato što ukoliko neko umjesto volje glasača dođe na to mjesto, onda to više nije demokratija. Pojedinac je temelj. Isto tako smo i mi osjetljivi na to. Izbori su se dogodili, Bećirović je tu gdje jeste voljom glasača, ali SDA je tu gdje jeste voljom glasača. Pobjednička stranka. Ako neko vrši distorziju tih rezultata, to ne možemo odobriti. Vidjeli ste da ja najviše govorim o ekonomskim temama. Komentar je bio i da je ovo “nepostojeća Vlada”, a mi imamo 11 milijardi više BDP-a i socijalni mir. S druge strane izgleda da je u RS-u sve uredu. Tamo eto sve funkcionira. To je mene ljudski nagnalo da reagiram, ali sam naglasio da se ja ne želim odreći svih tih blagodeti koje dobivamo iz SAD-a.

Kako generalno vidite proces formiranja vlasti u BiH? Kazali ste kako je ovo očigledno trenutak kada se još intenzivnije govori o temama koje politički dijele bh. društvo poput državne imovine, koncesija, izbornog zakona i tome slično?

Najbolja odbrana je razum, ali šta imamo od takvog odgovora. Najbolje je reći da je BiH već imala iskušenja, ali je ostala. Bosna ima formulu održanja koja je čini neuništivom. BiH je jednačina sa tri nepoznate, ali svaka jednačina ima konstantu. Svi koji ne računaju konstante, naprave grešku. Ne možemo reći da nismo u opasnosti, moramo se trajno boriti za to da opstane BiH i moramo priznati da je to prije svega institucionalna borba kroz zakona. Mogu reći kao premijer FBiH da je to rast ekonomije koja će zadovoljiti naše građane i koje će im omogućiti lijepa mjesta za život i da je to gdje ste rođeni centar svijeta. U tom smislu bi bilo dobro dolaziti do više kompromisa, ali su centrifugalne sile takve da mi realno imamo problem sa komšijama, sa silama ovdje, a evo i međunarodna zajednica pokazuje skretanje. I oni su zbunjeni i nisu prvi koji su zbunjeni u našoj historiji.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *