Reis-ul ulema Kavazović na hutbi u Ljubljani

Naši preci su bili svjesni da bez džamije nisu u potpunosti slobodni ljudi. Podignuta džamija bila je znak njihove duhovne slobode, od vanjskog pritiska i prisile. Tamo gdje postoje hramovi, gdje stoje uspravno minareta i tornjevi, tamo stanuje sloboda, poručio je danas reis-ul ulema Husein ef. Kavazović u svojoj prvoj hutbi u novoizgrađenoj džamiji u Muslimanskom kulturnom centru u Ljubljani, javlja Anadolu Agency (AA).

Reis Kavazović je istakao kako se i u tom veleljepnom zdanju Ljubljanske džamije, svjedoči velikom djelu koje je rezultat velikog truda i odricanja muslimana u Sloveniji:

“Svako od nas svojom rukom zapisuje istinu o sebi. Svaka generacija ima svoja postignuća. To je Božiji naum: da ljudi svojim djelima govore o sebi. Za pojedinca postoji Božiji sud, a za narod sud historije”, poručio je reis Kavazović i dodao:

“Ova generacija muslimana je ispisala svoju stranicu, ovdje u ovom gradu, i ostavila povijesni trag o sebi, o vjeri i moralu, o dobru i ljubavi, o svom trudu i nadi u Božiju milost, o pripadnosti svom narodu i svojoj zajednici.”

Reis je podsjetio da vjera vjernike uči da tragaju za smislom, da je ona most između dvaju svjetova: svijeta nade u Božiju milost i svijeta straha od ništavila i nihilizma.

“Tamo gdje postoje hramovi (džamije, crkve i sinagoge) tamo postoji i svijest o ljudskoj odgovornosti, o ljudskom trajanju i solidarnosti. Hramovi griju srca ljudi, razgaljuju dušu, uzdižu je i nose iznad prizemnih poriva, sebičnosti i zla. Svaki hram je Božiji hram u kome se zaziva Njegovo ime, a on je u isti mah i kuća ljudi koji se sjedinjuju u jednu zajednicu, slaveći Boga, jedinog Gospodara svijeta, Stvoritelja svih ljudi. Od sada je ovo odabrano mjesto, mjesto u kojem će se namazom prizivati Allaha”, rekao je reis Kavazović, pozivajući se na kur'ansku istinu da su “…džamije Allaha radi, i ne molite se, pored Allaha, nikome”.

Reis je također poručio i da je mir u svijetu najdublji poziv svake religije, njen smisao i cilj:

“Svi su Božiji vjerovjesnici pozivali ljude miru, bratstvu i solidarnosti. Muslimani su Jerusalem nazivali Kućom mira; danas vidimo koliko su bili u pravu. Prisvajanje ovog grada uzrok je patnje ljudi u Palestini stotinama godina. Za nas je svaki mesdžid i svaka džamija, svaka crkva i svaka sinagoga zabranjeno, sveto mjesto (harem), u kome ne smije biti uznemiravanja i napada. Božiji hramovi treba da budu poštovani; to su mjesta duhovne okrepe i odmora.”

Podsjetio je također kako smo prije samo dvadeset i pet godina svjedočili nemilosrdnom rušenju džamija i crkava u Bosni i Hercegovini, a prema njegovim riječima, bila je to moralna i duhovna tragedija Evrope.

“Uvijek kažemo da su to bile naše bosanske, evropske crkve i džamije, koje nismo znali cijeniti i zaštititi. Lekcije iz Bosne ne smijemo više nigdje ponavljati u Evropi i svijetu”, poručio je Kavazović i nastavio: “Zato nas bosanske muslimane raduje da je grad Ljubljana prepoznao u vama donosioce radosne vijesti, koji pozivaju u ‘Kuću mira’ sve one koji istinski za njim tragaju, među muslimanima, kršćanima i jevrejima. Kao što je za Jevreje Hram u Jerusalemu bio znak slobode, tako su i za nas bosanske muslimane džamije znak slobode.”

Dalje je podvukao kako “ne imati džamiju znači ne imati punu slobodu, ne imati znak i orijentir u prostoru”. Džamija je mjesto duhovne slobode, mjesto gdje se otkriva dublji smisao života, gdje se čovjek slobodno i bez straha obraća Bogu, gdje se bez interesa čovjek obraća čovjeku.

“Naši preci su bili svjesni da bez džamije nisu u potpunosti slobodni ljudi. Podignuta džamija bila je znak njihove duhovne slobode, od vanjskog pritiska i prisile. Tamo gdje postoje hramovi, gdje stoje uspravno minareta i tornjevi, tamo stanuje sloboda”, rekao je Kavazović.

Naveo je kako je svijet u kome živimo nestalan i promjenjiv, kako ništa u našim životima nema trajnu zemaljsku vrijednost. Na ovom svijetu nema čvrstog oslonca za naše biće. Kur'an, dodaje Kavazović, kaže da sve što je na zemlji iščezava, a tako je i sa cijelim kosmosom, osim s Božijim licem i Njegovom stranom.

“Bog je jedini trajni oslonac čovjeku, to jest Njegova riječ koja učvršćuje ljudsko biće i njegov identitet. Ako i postoji neki vid zemaljske sigurnosti na koji nam Allah skreće pažnju, to je porodica i zajednica muslimana, to su majka i otac, supruga i djeca, braća i sestre. Brinuti o porodici je onaj veliki dio vjere koji dolazi odmah nakon vjere u Boga. O tome nam govore sve svete knjige podjednako”, kazao je Kavazović u svome govoru pred prepunom džamijom Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani.

Na kraju, Kavazović je džematu, kao zajednici u cjelini, na čelu s imamima i muftijom Nedžad-ef. Grabusom, čestitao na velikom postignuću, zamolivši Allaha da ih obraduje Svojom milošću i nagradom.

“Sada, kada ste se uselili u svoj dom, čuvajte ga i održavajte. Održavati džamiju, kao što i sami znate, znači posjećivati je sa svojom čeljadi, prijateljima i komšijama. Neka ova džamija bude otvoreno mjesto za sve ljude, mjesto u koje će rado dolaziti i iz njega sretni odlaziti. Zahvaljujem se i našoj braći iz države Katar, narodu i Emiru za njihovo dobročinstvo i bratsku pomoć, moleći dragog Allaha da ih obilato nagradi. Naša mala zajednica muslimana ne smije zaboraviti njihovo dobročinstvo koje su pokazali u Bosni, Hrvatskoj i Sloveniji, pomažući nam u obnovi i izgradnji džamija u Rijeci i Ljubljani i zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Zahvaljujem se i građanima ovoga lijepog i ponositog grada Ljubljane, na njihovoj podršci i razumijevanju. Ova džamija od sada pripada Islamskoj zajednici u Sloveniji i gradu Ljubljani, neka vam je sretno i hairli”, poručio je reis-ul ulema Husein ef. Kavazović

Kamen temeljac za izgradnju prve džamije u Ljubljani, uz koju urađena i sva prateća infrastruktura, postavljen je 2013. godine. Džamija će moći primiti oko 2700 klanjača, a njeno zvanično otvorenje planirano je u junu ove godine.