Veliki radovi na Koridoru Vc ovog proljeća: Odobreno 400, čeka se još 300 miliona eura

Usvajanjem Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o akcizama bi za izgradnju i održavanje cestovne infrastrukture u Bosni i Hercegovini trebalo postati dostupno čak oko 850 miliona eura. Gotovo dvije trećine tog iznosa se odnosi na Federaciju, a samo za izgradnju autoputa na Koridoru Vc koji prolazi kroz taj entitet bi se trebala osloboditi sredstva od ukupno 391 milion eura.

Radi se o, potvrđeno je Faktoru iz Ministarstva prometa i komunikacija FBiH, ranije ugovorenim kreditnim aranžmanima sa nekoliko međunarodnih finansijskih institucija:

– Kredit EBRD-a u visini od 80 miliona eura za finansiranje izgradnje dionice Donja Gračanica (tunel Pečuj) – tunel Zenica (50 miliona eura) i poddionica Buna – Počitelj (30 miliona eura);

– Kredit EBRD-a u visini od 76 miliona eura za izgradnju dionice Svilaj – Odžak, druga faza izgradnje (40 miliona eura) i poddionice Klopče – Donja Gračanica (ulaz u tunel Pečuj) – 36 miliona eura;

– Kredit KFAED-a u visini od oko 36 miliona eura za izgradnju poddionice Nemila – Vranduk;

– Kredit OFID-a u visini od 49 miliona eura za izgradnju poddionice Vranduk – Ponirak (tunel Zenica);

– Kredit EIB-a u visini od 50 miliona eura za izgradnju poddionice Ponirak – Vraca (tunel Zenica);

– Kredit EIB-a u visini od 100 miliona eura za izgradnju poddionice Kvanj – Buna;

Otvoren put za novih 300 miliona eura

Usvajanje Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o akcizama je “upalilo zeleno svjetlo” za nastavak aktivnosti na realizaciji sredstava potrebnih za izgradnju sljedećih dionica u ukupnoj vrijednosti od oko 300 miliona eura:

– Kredit EBRD-a u iznosu od 60 miliona eura za izgradnju dionice Mostar jug – Kvanj i sufinansiranje izgradnje poddionice Ponirak – Vraca (tunel Zenica);

– Kredit EBRD-a u iznosu od 85 miliona eura za sufinansiranje izgradnje dionica Poprikuše – Nemila i Tarčin – Ivan;

– Kredit EIB-a u visini od 150 miliona eura za sufinansiranje izgradnje dionica Poprikuše – Nemila i Tarčin – Ivan;

Kada je riječ o projektima koje implementira JP Ceste FBiH, ukupna sredstva kredita za program “Modernizacija magistralnih cesta u FBiH” u nadležnosti tog preduzeća, prema potpisanim sporazumima o kreditu sa međunarodnim finansijskim institucijama, iznose 173 miliona eura. Program “Modernizacija cesta u FBiH” obuhvata više projekata koji se mogu podijeliti u dvije grupe i to:

– I grupa: projekti obilaznica i izgradnje cestovnih dionica od strateškog značaja za FBiH i projekti izgradnje obilaznica oko gradova;

– II grupa: projekti rekonstrukcije postojećih cesta i kolovozne konstrukcije – korekcija osovine, izgradnja trećih traka za spora vozila, rekonstrukcija mostova i tunela, rekonstrukcija crnih tačaka i opasnih mjesta;

Sredstva namijenjena za JP Ceste FBiH dolaze od EIB-a (50 miliona eura), EBRD-a (65 miliona eura) te Svjetske banke i IBRD-a (58 miliona eura). Povlačenje sredstava kredita EBRD-a planirano je u dvije tranše. Prva tranša iznosi 32 miliona eura, a druga, koja je uvjetovana usvajanjem Zakona o akcizama, 33 miliona eura.

Objava u Službenim novinama

Pored ovih sredstava, Vlada FBiH je, podsjećanja radi, podržala Informaciju o inicijativi za finansiranje infrastrukturnih projekata iz akumulirane dobiti javnih preduzeća u iznosu od 208 miliona KM te klirinškog duga Rusije u iznosu od 107 miliona KM.

U ponedjeljak, 25. decembra, uklonjena je posljednja legislativna prepreka na putu ka realizaciji navedenih projekata. U Službenim novinama FBiH objavljen je Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za FBiH “Autocesta na Koridoru Vc” za period 2008-2028, kojeg je Parlament FBiH usvojio još u februaru ove godine.

Preostaje još samo konačno “zeleno svjetlo” kreditnih odbora banaka kod kojih su dogovoreni aranžmani pa se raspisivanje prva dva tendera za izbor izvođača radova može očekivati već sredinom januara. Naredna dva tendera bi trebala biti raspisana u martu, a zatim još dva u aprilu mjesecu naredne godine. Time se procjena predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića o mogućnosti pojavljivanja prvih bagera na gradilištima novih dionica autoputa na proljeće naredne godine ispostavila kao realna i izvjesna mogućnost.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *